
Savez udruženja raseljenih i izbjeglih u Crnoj Gori zahtijeva, bez odlaganja, dodjelu crnogorskog državljanstva svim licima prognanim sa Kosova i Metohije, iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske – i to bez nametanja ponižavajućeg uslovljavanja da se odreknu državljanstva zemalja porijekla, saopštio je predsjednik Saveza, Milenko Jovanović.
Jovanović je u saopštenju podsjetio da je preko tri decenije prošlo od progona ljudi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine i dvije po decenije od progona Srba, Crnogoraca i Roma sa Kosova i Metohije, a da država Crna Gora i dalje, umjesto da ih zaštiti i omogući život dostojan čovjeka, kako navodi, ostavlja ih u pravnom glibu i tretira kao građane trećeg reda.
Time se, smatra Jovanović, produbljuje njihova marginalizacija i legalizuje posljedica etničkog čišćenja.
„Režim Mila Đukanovića snosi direktnu odgovornost za višedecenijsku institucionalnu diskriminaciju ovih ljudi. Raseljeni i izbjegli bili su izloženi administrativnom nasilju, bez šanse za integraciju, zaposlenje, punu zdravstvenu i socijalnu zaštitu. Ta politika je bila ne samo nehumana nego i otvoreno neprijateljska. Žalosno je što danas, iako Đukanović više nije na vlasti, njegova politika diskriminacije i dalje živi“, naglasio je Jovanović.
Kaže da raseljeni i izbjegli ni danas nisu integrisani u crnogorsko društvo, ne po svojoj volji, već, kako navodi,, zato što im sistem i dalje namjerno uskraćuje uslove za ravnopravno učešće u društvenom životu.
On je ukazao na to da raseljeni i dalje imaju status stranaca sa stalnim ili privremenim boravkom, što podrazumijeva, ističe Jovanović, ograničen pristup osnovnim ljudskim i građanskim pravima.
„Politička volja za rješavanje ovog pitanja nikada nije postojala, jer bivši režim nije želio da se suoči sa istinom – da ovi ljudi pripadaju Crnoj Gori i po porijeklu i po sudbini. U Crnoj Gori inače živi oko 11.000 osoba protjeranih iz bivših jugoslovenakih republika i sa Kosmeta“, rekao je on.
Podsjetio je da je država u slučaju izbjeglica iz Vrake donijela lex specijalis kojim im je omogućeno državljanstvo bez odricanja od albanskog.
„Zašto se isti princip ne primijeni i na raseljene sa Kosmeta, iz BiH i Hrvatske? Ovo nije samo pitanje pravde, već i moralne obaveze. Raseljeni i izbjegli žele samo jedno – da žive dostojanstveno, bez diskriminacije i administrativnih barijera, u društvu u koje su došli tražeći spas. Ako ovi ljudi nisu zaslužili državljanstvo – onda ga niko nije zaslužio“, zaključio je Jovanović.
Foto: Savez udruženja raseljenih i izbjeglih u Crnoj Gori
Izvor: RTCG