Predstavljanjem romana prof. Đorđa Matića “Niotkuda s ljubavlju” počeo je književni program 37. festivala “Grad teatar”. S Matićem je na Trgu pjesnika o ovom romanu, ali i njegovom književno-kritičkom radu razgovarao Nebojša Grujičić, novinar i publicista.
Grujičić je ocijenio da se Matićev rad može sažeti u naslov njegove zbirke eseja “Tajne veze”, prenosi festivalska pres služba.
– U ovoj našoj kulturi južnoslovenskih naroda postojala su dva prethodnika Đorđa Matića u njegovoj opsesivnoj potrazi za tajnim vezama, a to su Tin Ujević i Miloš Crnjanski. Ne znajući jedan za drugog o sebi su saopštili jednu istu rečenicu “Ja sam tražilac veza”. Đorđe Matić traži veze između južnoslovenskih kultura i takozvanog velikog svijeta, istočnog i zapadnog i traži veze između prošlosti i sadašnjosti u kojima se ukazuju konture bolje budućnosti koja je iza nas – rekao je Grujičić, dodajući i da je ovaj roman prvi u Matićevom opusu, a koji se dosad oglašavao kao pjesnik i esejista.
Grujičić navodi i da “oni koji su čitali Matićeva prethodna djela znaju da je njegov intimni univerzum sačinjen od junaka popularne i visoke kulture u kojima on na čudesan način pronalazi i otkriva tajne veze”. Pritom, ističući i lajt-motiv romana bezdomnosti, izbjeglištva, apatridnosti, egzila.
Matić je ovom prilikom istakao da je oduševljen drugim dolaskom u Crnu Goru, gdje se istinski osjetio kao kod kuće. Ujedno, Crna Gora i Njegoš, zauzimaju važno mjesto u njegovom stvaralaštvu, kao i životu. “Crna Gore je više od onoga što sam očekivao”, naveo je Matić, između ostalog.
– Površne stvari ja ne vidim, samo one dubinske i one su sjajne. Crna Gora je do mene prvenstveno došla putem literature i to preko jednog jedinog imena, a to je Njegoš. Njega sam otkrio u ozbiljnim godinama u egzilu. Čitajući ga, taj osjećaj bezdomnosti nigdje nisam našao tako fiksiranog kao kod Njegoša i to u tragičnom i tragikomičnom elementu. Nema odlomka iz literature koji sam toliko puta pročitao kao što sam čitao “Vojvoda Draško u Mlecima”. Kad god bi mi bilo teško u Holandiji čitao bih “Gorski vijenac” sebi naglas. Čitao sam i druge poput Stefana Mitrova Ljubiše, ali Njegoš mi je uvijek ostajao u glavi – kazao je Matić i otkrio da vuče korijene iz Crne Gore po očevoj strani.
– Svi smo mi pomalo iz Crne Gore. Kad sam prvi put došao u Crnu Goru, u Podgoricu, zaista sam se osjetio kao kod kuće. Nikada ja nisam imao taj osjećaj na ovom prostoru, a tada sam imao sam osjećaj dolaska kući – naveo je Matić.
Tokom večeri govora je bilo i o poeziji, kao i segmentima pop kulture, džezu i novokomponovanoj folk muzici, njihovom značaju i dometima.
Odjek značenja književnih djela
Dobrodošlicu na ovogodišnje izdanje književnog program poželjela je Svetlana Ivanović, urednica ovog festivalskog segmenta. Ivanović je navela i da je programska koncepcija Trga pjesnika vođena, prije svega, poštovanjem estetskih kriterijuma tj. činjenice da kada govorimo o književnosti, govorimo o jezičkom umjetničkom djelu, a potom i o mogućnostima svakog uspjelog književnog djela da odjekuje značenjima kojima pokušava da osmisli izazove egzistencije i da odgovore na tajne svih vremena.
Izvor: Dan
