Pripreme za izbor novog pape su u toku, a ishod je neizvjesniji nego ikada prije, pri čemu će za mnoge kardinale koji će učestvovati u konklavi to biti prvi put, piše britanski Gardijan.
U konklavi koja će izabrati novog papu učestvuje 135 kardinala koji će se naredne sedmice okupiti u Sikstinskoj kapeli kako bi izabrali nasljednika pape Franje.
Jedan broj kardinala koji će glasati imenovao je u konklavu sam papa u proteklih 12 godina, a 20 zvaničnika je steklo zvanje kardinala tek u decembru prošle godine. Među njima je i beogradski nadbiskup Ladislav Nemet.
Mnogi od njih se ranije nikad nisu sreli.
Prema pisanju Gardijana, još prije zvaničnog početka konklave i zatvaranja u tajnost, u toku su razgovori i lobiranja u hodnicima, trpezarijama i vrtovima Vatikana.
Još uvjek nije poznato kada će proces izbora novog pape početi. Kardinali će u ponedeljak u devet sati održati peti sastanak od papine smrti, posle čega se očekuje da će objaviti datum konklave.
Poznavaoci prilika u Vatikanu navode da je više od 20 kardinala označeno za kandidate za budućeg vrhovnog poglavara Rimokatoliče crkve.
Mali je, međutim, broj onih koji važe za glavne kandidate koji prođu kroz više krugova glasanja.
Horhe Mario Bergoljo, kako je pravo ime pape Franje, 2013. nije bio smatran za jednog od glavnih kandidata, ali je ipak na kraju glasanja izabran za poglavara Rimokatoličke crkve, podsjeća Gardijan.
Među kardinalima od kojih se očekuje da će podržati konzervativnog nasljednika pape Franje su Rejmond Berk, američki biskup koji je pristalica predsjednika Donalda Trampa, kao i njemački kardinal Gerhard Miler.
Kako piše britanski medij, u taboru koji će podržati progresivnog kandidata su kardinali Žan Klod Holerih iz Luksemburga, Timoti Redklif iz Engleske i Majkl Černi iz Kanade.
Papa Franja je izabrao za konklavu stotinak kardinala, a nastojao je da oni dolaze iz veoma malih katoličkih sredina kao što su Iran, Alžir i Mongolija.
On se takođe trudio da se snizi starosna granica za izbor kardinala, pa je tako sedam njih koji su imenovani u decembru bilo mlađe od 60 godina.
U 2013. više od polovine kardinala u konklavi bili su iz Evrope, a sada je taj procenat pao na 39 posto, dok ih je 18 procenata iz Azije, takođe 18 odsto je iz Latinske Amerike i Kariba, a 12 posto iz podsaharske Afrike.
Kako se bira papa?
Papu tradicionalno biraju viši zvaničnici katoličke crkve, kardinali-elektori, u tajnom izbornom procesu koji korjene vuče još iz srednjevjekovnih vremena.
U teoriji, bilo koji muški kršteni katolik može da bude izabran za papu, ali u praksi je ova dužnost uvjek dodijeljena nekom od kardinala.
Širom svijeta ima 252 kardinala, ali neće svi učestvovati u izboru novog poglavara.
Pravo izbora pape imaju svi kardinali mlađi od 80 godina. Kardinali koji učestvuju u ovom procesu, koji se oko 800 godina održava gotovo nepromijenjen, zovu se elektori.
Oni će tokom ovog procesa glasati četiri puta dnevno dok jedan kandidat ne obezbijedi dvotrećinsku većinu.
Sastaju se u u Sikstinskoj kapeli u Vatikanu, gdje polažu zakletvu na tajnost i izoluju se od spoljnog svijeta.
Poput svjetovnih političkih procesa, izolovani kardinali mogu raspravljati o zaslugama vjerovatnih kandidata i na taj način privoljeti druge kardinale da glasaju za određenog kandidata.
Rezultat glasanja će narodu saopštiti tradicionalno puštanjem dima iz dimnjaka. Ukoliko je dim crne boje, papa još uvjek nije izabran, a kada on postane bijel, to će značiti da je Rimokatolička crkva dobila novog poglavara.
Izvor: Newsmax Balkans
