Pitanje Vasilija Čarapića (Klub poslanika Evropa sad):
Kakva je Vaša vizija strateškog razvoja Crne Gore i na koji način bi Razvojna banka Crne Gore podržala buduće strateške infrastrukturne i razvojne projekte u Crnoj Gori?
Spajićev odgovor:
Uvaženi poslaniče Čarapiću,
Naša vizija razvoja Crne Gore je jednostavna – da Crna Gora što prije postane članica Evropske uije, da standard građana do tog trenutka bude bar na nivou susjedne Hrvatske ili veći i da vladavina prava postane norma.
A to možemo postići samo ako ne propustimo ni najmanju šansu da se približimo ovom cilju. Ponavljam, ni najmanju! Stoga sam uvjeren da je program koji nudi naš Pokret, a sprovodi 44. Vlada, jedina održiva platforma za razvijenu i evropsku Crnu Goru.
Samo ću Vas podsjetiti da je za svega 7 – 8 mjeseci mandata ove Vlade Crna Gora nakon sedmogodišnjeg zaostajanja pokrenula proces evropske integracije i ušla u završnu fazu pregovora, da su minimlane penzije povećane, a uskoro slijede i plate za oko 300 hilljada zaposlenih u Crnoj Gori, da je borba protiv korupcije i kriminala svakodnevica, a ne teza u političkim govorima.
Dakle, put kojim idemo je jasan. A jasan je i plan za dalje.
Fokus je, između ostalog,na boljoj infrastrukturnoj povezanosti Crne Gore, pa tako posvećeno radimo na unapređenju kvaliteta saobraćajne infrastrukture što podrazumijeva nastavak gradnje druge dionice puta Bar-Boljari. sređene aerodrome, brze autoceste Bijelo Polje – Pljevlja – Sarajevo, Bar – Ulcinj – Albanija, od obilaznice oko Budve – Luštica – Hrvatska i Andrijevica – Peć. I da ne nabarajam.
Fokus je i na energetici kao jednom od najvećih potencijala naše zemlje, poljoprivredi koja ima potencijal da doprinese ublažavanju negativnih demografskih trendova te prerađivačkoj industriji i zanatstvu, posebno u onim granama u kojima postoji komparativna prednost, poput drvoprerade kao i na razvoju ICT sektora, koji je u prethodnim godinama pokazao otpornost na krize i sposobnost ubrzanog rasta.
Brojne aktivnosti koje sporovodimo su okosnica dalje snažne i kontinuirane podrške privredi kroz kreiranje i punu implementaciju programa podsticaja poslovanju, jačanje saradnje sa regionalnim i međunarodnim partnerima na polju ispunjavanja ciljeva približavanja jedinstvenom tržištu Evropske unije i pune valorizacije ekonomskih potencijala Crne Gore.
Poštovani poslaniče,
Strateški pravac razvoja Crne Gore i snažan fokus na proces EU integracije nameće potrebu daljeg razvoja i snaženja finansijskih institucija, što se između ostalog ostvaruje osnivanjem Razvojne banke Crne Gore, a to je takođe predmet Vašeg pitanja.
Naime, pažljivo posmatrajući tržište i osluškujući potrebe privrede locirali smo nedostatnost kreditne podrške uzimajući u obzir da su privatne banke zainteresovane za kratkoročne kredite, logično vodeći se profitabilnosti. U tom smislu, a u namjeri da se omogući snažniji podsticaj privrednicima država će formirati Razvojnu banku odnosno pristupiti tranformaciji Investiciono razvojnog fonda u Razvojnu banku Crne Gore sa ciljem obezbjeđivanja dugoročne kreditne podrške privrednicima, kao odgovor na zahjeve i potrebe naše ekonomije.
Jedan od glavnh ciljeva je stvaranje mogućnosti za kreiranje novih finansijskih instrumenata po uzoru na državne razvojne banke u članicama EU, kao i snaženje izvoznog potencijala crnogorskih preduzeća kroz osiguranje izvoza od netržišnih rizika. Ovo je naročito značajno za inkluziju mikro, malih i ranjivih segmenata privrede, kao i podršku balansiranom regionalnom razvoju kroz finansiranje infrastrukturnih projekata i ostalih projekata kojima se unapređuju uslovi za razvoj biznisa i kvaliteta života u lokalnim zajednicama, s posebim akcentom na opštine s nižim prosjekom razvijenosti.
Osim toga, na osnovu preporuka Evropske komisije u procesu integracije Crne Gore, budući razvoj crnogorske privrede mora se intenzivnije fokusirati na kreiranje rješenja baziranih na zelenoj ekonomiji i digitalnoj transformaciji, kao i unapređenju infrastrukture. To za Razvojnu banku Crne Gore ima poseban značaj u dijelu dodatnog snaženja partnerske saradnje i obezbjeđenja sredstava od strane međunarodnih finansijskih institucija, koje sve više insistiraju na definisanju konkretnih ciljeva po osnovu učešća zelenog finansiranja. Partnerska saradnja sa razvojnim bankama u državama članicama EU će doprinijeti sticanju dodatnih stručnih znanja i iskustva vezano za proizvode razvojnih banaka u državama članicama EU.
Parlalelno sa Razvojnom bankom plan je da do kraja godine bude operativan i Kreditno- garantni fond koji će podstaći komercijalne banke da se snažnije okrenu ovoj vrsti usluga čime će se nesumnjivo obezbijediti višestruka podrška privredi i samim tim podstaći njena konkuretnost. To će zasigurno pokrenuti „ekonomski točak“ i dati impuls snažnijem razvoju crnogorske ekonomije u godinama koje dolaze”.
Pitanje Danijela Živkovića (Klub poslanika Demokratske partije socijalista):
Crna Gora je dobila IBAR, ušli smo u završnu fazu pregovora sa EU. Partija koju predvodim, trasirala je nakon obnove nezavisnosti dva ključna cilja, članstvo u NATO i EU. Do 2020. godine, Crna Gora je u pregovorima sa EU otvorila sva poglavlja i privremeno zatvorila tri.
Mislite li da će Crna Gora biti u mogućnosti da krajem godine započne proceduru zatvaranja poglavlja?
Spajićev odgovor:
Poštovani poslaniče Živkoviću,
Na početku želim da Vam se zahvalim na pitanju, koje je vjerovatno ključno za Crnu Goru. Dozvolite mi da ustvrdim kako se naša zemlja nalazi na raskrsnici i imamo dva puta. Prvi vodi ka evropskoj budućnosti, koja donosi prosperitet i dobrobit za čitavo društvo, dok drugi put donosi nestabilnost i propuštanje još jedne prilike da se pridružimo evropskoj porodici.
Upravo je dobijanje IBAR-a pokazatelj političke zrelosti, svih parlamentarnih partija. Dobijanje privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24, nagrada je za pokazanu stabilnost parlamentarne većina, ali i podršku, koju su dale opozicione partije.
Nakon višegodišnje stagnacije, odblokiran je proces EU integracije, čime smo, uz sinergiju sve tri grane vlasti i politički konsenzus u Skupštini oko ključnih pitanja, na djelu potvrdili strateško opredjeljenje da postanemo prva naredna članica Evropske unije, koje je sažeto u poruci ,,28. do 2028”.
Na ovom putu ne smijemo se zaustaviti ni po koju cijenu, kao što ni tempo ne bi trebalo da bude sporiji u narednih 18 do 24 mjeseca. Sve je u našim rukama, budućnost čitave Crne Gore zavisi od svih nas ovdje, jer, dragi građani, ovo je naša šansa! U ovom procesu ćemo na kraju svi jednako biti pobjednici, ili gubitnici, i vlast i opozicija, ali na kraju najvažnije i građani.
Što se tiče uloge Demokratske partije socijalista u trasiranju našeg evropskog puta, više je nepobitnih činjenica, ali, uvaženi kolega Živkoviću, sigurno da ćemo se saglasiti oko jedne, proces pregovaranja se odužio i tu držimo negativni rekord, koji niko od nas ne želi! Bježanje od izazova, koje donose poglavlja 23 i 24, odnosno jačanje vladavine prava, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, zaključalo nas je u pregovorima godinama.
Sada je međutim vrijeme, da nastavimo sa konstruktivnim djelovanjem i konačno zaključimo proces, a to ćemo uraditi jedino, ako istinski budemo željeli da zatvorimo, ne privremeno, nego trajno i ne tri nego sva poglavlja!
Konkretno što se tiče Vašeg pitanja, Vlada je zadržala vrlo ambicioznu evropsku agendu, a Ministarstvo evropskih poslova već usklađuje tempo sa Evropskom komisijom. Sa posebnom radošću moram da istaknem da u tome imamo veliku podršku direktora Direktorata Evropske komisije za proširenje i susjedstvo, Herta Jana Kopmana, koji je pravi predstavnik želje Evropske unije za proširenjem, a optimizam, da će Crna Gora biti sljedeća članica u najskorijem roku, se širi, i svi smo odgovorni za to da ga iskoristimo. To dugujemo građanima, koji gotovo da imaju konsenzus po pitanju odlučnosti da se pridružimo velikoj evropskoj porodici.
Shodno podacima koje na dnevnom nivou dobijam iz nadležnog ministarstva, vjerujem da do kraja ove godine Crna Gora može zatvoriti minimum tri pregovaračka poglavlja s veoma složenom pravnom tekovinom. Riječ je o poglavlju 7 – Pravo intelektualne svojine, 10 – Informatičko društvo i mediji, 20 – Preduzetništvo i industrijska politika. Pored navedenih, Crna Gora ima visoku internu spremnost u nekoliko drugih pregovaračkih poglavlja čijim zatvaranjem u kratkom roku bi kritični broj poglavlja bio zatvoren, a evropski integracioni proces značajno ubrzan. Ta poglavlja zatvorila bi se do kraja ove godine ili na prvim međuvladinim konferencijama početkom 2025. godine.
U ovom cilju, neophodno je održati zavidan stepen motivacije i posvećenosti kako državne administracije tako i naše diplomatske mreže, kojoj smo svjedočili u minulim mjesecima. Preduslov za održanje pozitivne dinamike je snažna politička volja, maksimalni napori na ekspertskom nivou i intenzivan rad pregovaračke strukture. Svakako, značajan faktor ostaje politička stabilnost i uspješna saradnja Vlade i Skupštine, u svrhu obezbjeđivanja efikasne i transparentne zakonodavne procedure kod inicijativa važnih za usklađivanje s pravnom tekovinom EU, kao što je to bio slučaj kod donošenja IBAR zakona.
Naposljetku, od presudne važnosti je spremnost novog sastava Evropske komisije da politiku proširenja zadrži u vrhu agende i kroz konkretne akte podrške da dodatni vjetar u leđa našim ukupnim naporima na integracionom planu. Bezrezervna podrška zemalja članica koju smo dobili tokom glasanja o IBAR-u nas u tom smislu ohrabruje pa vjerujem da ćemo u mjesecima koji su pred nama potvrditi kvalitetan partnerski odnos koji njegujemo, s konačnim ciljem koji nas pokreće, a to je punopravno članstvo Crne Gore u EU i dobrobit naših građana.
Pitanje Marka Kovačevića (Klub poslanika ZBCG – Nova srpska demokratija):
Da li je Vlada spremna da učestvuje u realizaciji projekta „Sunčani grad“ u Nikšiću?
Spajićev odgovor:
Uvaženi poslaniče Kovačeviću,
Hvala na postavljenom pitanju i inicijativi da u okviru ovog instituta govorimo o konkretnim projektima, kako bi uostalom zajednički dolazili do najboljih rješenja za naše građane.
U konkretnom, važno je istaći da su Opština Nikšić i EPCG raspisali konkurs za izradu Idejnog-arhitektonskog rešenja za izgradnju stambeno-poslovnog kompleksa “Sunčani grad”, na koji se prijavilo 14 aplikanata. Riječ je o valorizaciji zapuštenog zemljišta u istočnom dijelu grada koje je u državnoj svojini, sa pravom raspolaganja Opštine Nikšić i Elektroprivrede Crne Gore.
Na ovom prostoru planirana je izgradnja 500 do 1000 stambenih jedinica kao i neophodnih sadržaja kao što su škola, vrtić, ugostiteljski objekti, prodavnice, šetališta, sportski objekti, dakle zaokružena infrastruktura za kvalitet života u budućem dijelu grada koji će Nikšiću dati novu dimneziju, bez dodatnih troškova za Opštinu, EPCG, državne institucije.
EPCG odvaja značajna sredstva za rješavanje stambenih potreba svojih zaposlenih i plaća 1300€/m2, a slična je situacija u lokalnoj samoupravi Nikšića. Plan je da se podigne kredit i da zajednički Opština Nikšić i EPCG grade stanove za svoje zaposlene, s tim da iznos rate kredita ne bi prelazio dosadašnja odvajanja za rešavanje ovih potreba.
Takođe, a u odnosu na dio Vašeg pitanja koji se odnosi na podršku Vlade – kao jedan od neophodnih uslova za realizaciju projekta, podsjetiću da je Vlada Crne Gore nedavno usvojila izmjene i dopune Prostornog urbanističkog plana (PUP) Opštine Nikšić, čime je između ostalih omogućila realizaciju i ovog projekta. To je, složićemo se, i djelimično odgovor na Vaše pitanje.
Učešće Vlade bi se, osim ovoga, moglo očekivati kroz usmjeravanje realizacije objekata različitih namjena ka ovom području, ali i finansiranje izgradnje objekata od opšteg interesa kao društvenih servisa ovog dijela grada, što je svakako i obaveza Vlade Crne Gore.
Međutim, ako se ima u vidu da su pred energetskim sektorom ozbiljni izazovi u narednom periodu, i da prioritet menadžementa kompanije mora biti na novim investicijama u energetici – kao većinski akcionar u Elektroprivredi Crne Gore, Vlada će sa pažnjom sagledati opciju dodatnog kreditnog zaduženja kompanije za realizaciju projekta Sunčani grad. Ovo dakle iz prevashodnog razloga što EPCG mora prioritetno viditi računa o stabilnosti energetskog sistema i opštem, odnosno interesu cijele Crne Gore.
Uvaženi poslaniče,
Dozovolite da podsjetim da su već određeni vremenski period u toku pregovori sa izraelskom kompanijom BIG FASHION koja je izrazila spremnost da gradi veliki tržni centar, čime će se u Nikšiću otvoriti i nova radna mjesta.
Ništa manje važan je i interes njemačke kompanije LIDL koja prepoznaje Nikšić kao jednu od prvih lokacija gdje želi da započne svoje poslovanje u Crnoj Gori.
Usvajanjem Prostornog plana ali i kreiranjem podsticajnog poslovnog ambijenta, Vlada Crne Gore posvećeno radi na stvaranju uslova za veći priliv stranih investicija. Siguran sam da u takvom pristupu leži nova, razvojna šansa za Nikšić, ali i za cijelu Crnu Goru.
Pitanje Ervina Ibrahimovića (Klub poslanika Bošnjačke stranke):
Poštovani predsjedniče Vlade,
Kada će sa Saveznom Republikom Njemačkom biti potpisan Sporazum o priznavanju vozačkih dozvola iz Crne Gore?
Spajićev odgovor:
Uvaženi poslaniče Ibrahimoviću,
Jedan od glavnih zadataka Vlade od samog starta mandata je vraćanje, ili možda još bolje reći građenje povjerenja sa najvažnijim međunarodnim partnerima i nemam nikakvu dilemu da smo u tome uspjeli.
Za konačan uspjeh u evropskoj integraciji neophodno je da imamo zemlje Evropske unije na našoj strani. U tom kontekstu dobri bilateralni odnosi umnogome će olakšati i pružanje podrške našim državljanima koji borave i rade u zemljama EU.
Vjerujem da smo kroz niz posjeta Njemačkoj uspjeli da unaprijedimo saradnju sa tim, izuzetno značajnim partnerom, a finalizacija procedure za međusobno priznavanje vozačkih dozvola bila je jedna od bitnih tema tokom razgovora koji sam imao sa kancelarom Šolcom.
Tada je zaključeno da je finalizacija procedure jedan od prioriteta u bilateralnim odnosima. Ovaj sporazum je od izuzetne važnosti za crnogorske državljane, koji borave i rade u SR Njemačkoj imajući u vidu da, nakon isteka perioda od šest mjeseci, moraju ponovo polagati ispit radi sticanja njemačke vozačke dozvole.
Ambasada SR Njemačke u Podgorici i Institut za proučavanje puteva su početkom 2024. godine dali pozitivno mišljenje nakon što su, prema sugestijama saveznih pokrajina od jeseni 2023. godine zatražene dodatne analize i mišljenja o stanju u saobraćaju u Crnoj Gori.
Prema posljednjim informacijama, od 10. jula 2024. većina saveznih pokrajina je dala pozitivno mišljenje za zaključivanje sporazuma. Slijedi priprema nacrta zajedničkog pisma namjere, koje će biti upućeno na usaglašavanje nadležnim crnogorskim institucijama preko Saveznog MVP.
Na kraju, poslaniče Ibrahimović, podsjetiću da je pitanje priznavanja crnogorskih vozačkih dozvola u Njemačkoj pokrenuto još 2015, a formalizovano godinu kasnije, a sada sam siguran da će kroz intenzivnu saradnju biti riješeno u najskorijem roku.
Pitanje Borisa Bogdanovića (Klub poslanika Demokratska Crna Gora):
U javnosti, posebno nakon hapšenja Veselina Veljovića, Zorana Lazovića, Milivoja Katnića, 50 članova drugih kriminalnih organizacija, te pretresa objekata u vlasništvu Bemaxa, pojedini mediji, organizacije i grupe pokušavaju nametnuti narativ da Specijalno državno tužilaštvo, sektor bezbjednosti i Vlada Crne Gore postupaju selektivno i revanšistički, prema svojim političkim neistomišljenicima.
S tim u vezi pitam:
Da li je, prema Vašem mišljenju, hapšenje i procesuiranje, osumnjičenih i optuženih za izvršenje najtežih krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije revanšizam prema izabranim, imenovanim ili na druge načine angažovanim licima u sistemu javne uprave?
Da li je nekom iz javne administracije, prijećeno da će ostati bez posla zbog njihove političke opredijeljenosti ili neopredijeljenosti?
Da li imate informaciju da su starješine organa u javnoj administraciji kažnjavali zaposlene, zbog svoje političke opredijeljenosti, na način sto su ih preraspoređivali na radna mjesta van mjesta prebivališta? Ili od njih trazili da na izborima glasaju za određenu političku opciju?
Da li se bilo koji visoki funkcioner političkog subjekta stranaka koje su vršile vlast do formiranja 44. Vlade Cme Gore nalazi u istražnom zatvoru? Ako ne, kako ocjenjujete tvrdnje da Specijalno državno tužilaštvo, sektor bezbjednosti, odnosno Vlada Crne Gore progone političke neistomišljenike partija na vlasti?
Kako se vaša Vlada nosi s kritikama o revanšizmu dok nastoji da ispuni obećanja o borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i jačanju vladavine prava?
Spajićev odgovor:
Uvaženi poslaniče Bogdanoviću,
Pitanje političkog revanšizma u Crnoj Gori pokreću i potenciraju obično oni koji su godinama političke osvete temeljili kao pravila političkog djelovanja, a politički pritisak kao redovnu aktivnost. Zato razumijem da pojedinima nije lako razumjeti kako izgleda kada institucije djeluju nezavisno, nepristrasno i neselektivno držeći se zakona i Ustava.
Pokušaj nametanja narativa da Specijalno državno tužilaštvo, sektor bezbjednosti i Vlada Crne Gore postupaju selektivno i revanšistički, prema svojim političkim neistomišljenicima je samo odraz nesigurnosti i straha, sa ciljem stvaranja buke kako se ne bi čuli argumetni i činjenice iz postupanja nadležnih državnih organa.
Moj odgovor na Vaša pitanja podijelio bih u nekoliko segmenata:
Prvo, hapšenje i procesuiranje osumnjičenih i optuženih za izvršenje najtežih krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije nisu pitanje revanšizma prema bilo kome, bilo da se radi o izabranim, imenovanim ili na druge načine angažovanim licima u sistemu javne uprave. Naprotiv, ovakve aktivnosti predstavljaju dokaz da je Crna Gora posvećena unapređenju vladavine prava, jačanju pravosudnog sistema i osiguranju pravde za sve svoje građane.
Međutim, činjenica da su danas procesuirani za najteža krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije upravo oni koji su bili na čelu institucija čiji je zadatak bio da se bore protiv tih pošasti najbolje objašnjava razloge zbog kojih je Crna Gora imala hronični nedostatak rezultata u oblasti vladavine prava i potpunu stagnaciju na evropskom putu.
Procesuiranje brojnih čelnika i rukovodilaca policije, tužilaštva, sudstva i drugih institucija šalje jasnu i važnu poruku nadležnih organa – da niko nije iznad zakona i da niko ne može biti iznad države. Tužilaštvo je saglasno našem pravnom sistemu zaduženo da goni učinioce krivičnih djela, a nakon reformi koje su se desile prije tri godine, svjedočimo jednom posvećenom, kvalitetnom i neselektivnom pristupu u njihovom radu. Naravno u svim pomenutim slučajevima već smo imali značajnu ulogu i sudske grane vlasti, odnosno nadležnih sudova, pa su tako optužnice protiv dva bivša direktora Uprave policije, čelnika sudstva i specijalnog državnog tužioca Čađenovića potvrđene od nadležnih sudova, a u skorijim slučajevima procesuiranja gospode Katnića i Lazovića, prvo je sudija za istragu potvrdio osnovanu sumnju, a zatim u daljem postupku i tročlana vijeća Višeg i Apelacionog suda. Da ne govorim o tome, da optužbe koje se stavljaju na teret pomenutima i mogim drugima nemaju veze sa javnom izgovrenom riječju, protestnim okupljanjem ili nečim sličnim, već isključivo zbog izvršenja teških krivičnih djela.
Složićemo se dakle, da se odlučnošću u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, direktno doprinosi jačanju povjerenja građana u institucije i unapređenju međunarodnog ugleda naše zemlje. Najobjektivniji posmatrači, ali i procjenjivači stanja u Crnoj Gori su naši evropski partneri, a oni su prije par dana u Briselu kada je Crna Gore posle 11 godina dobila IBAR – odali priznanje ovoj Vladi i Crnoj Gori upravo i zbog upečatljivih rezultata na polju unapređenja vladavine prava.
Bez pravde nema ni prosperiteta, a borba protiv organizovanog kriminala i korupcije je ključna za stvaranje društva u kojem vlada red, sigurnost i jednakost pred zakonom. Zbog toga će nadležni nastaviti da sprovode mjere koje će osigurati da pravda bude dostupna svima i da se svi slučajevi kršenja zakona tretiraju sa najvećom ozbiljnošću.
Ovaj pristup je ključan za jačanje povjerenja građana u pravosudni sistem i osiguravanje da svi, bez obzira na njihov politički položaj, budu odgovorni za svoja djela. Time pokazujemo da Crna Gora nema toleranciju za korupciju na bilo kojem nivou i da su naše institucije sposobne i spremne da djeluju u interesu pravde i zakona. Politički revanšizam je obilježje nekih prošlih vremena kad se nisu birala ni sredstva ni metodi za obračun sa političkim protivnicima – jer je važio princip da cilj opravdava sredstvo, a cilj je bio očuvanje vlasti po svaku cijenu.
Ovo je slobodna Crna Gora, u kojoj je takvo postupanje ružna prošlost i opomena da ne smijemo dozvoliti da se ikada više išta slično ponovi.
Na Vaše pitanje o tome da li je bilo pritisaka ili sankcija prema zaposlenima u javnoj upravi moj odgovor je jasan – ta praksa mora ostati iza nas. Lično, gnušam se takvog pristupa i ne mislim da doprinosi meritokratiji i rezultatima.
Uvaženi poslaniče,
Pitali ste me i da li se neki funkcioner bivše vlasti nalazi sada u istražnom zatvoru.
Koliko možemo vidjeti, niti jedan visoki funkcioner partija koje su vršile vlast prije 30. avgusta u ovom trenutku nije u istražnom zatvoru, a imamo postupaka gdje su nadležni sudovi potvrdili optužnice protiv istih. Ipak ni u jednom trenutku postupka nije bilo lišenja slobode odnosno pritvora, dok sa druge strane svjedočimo da je nekoliko funkcionera partija pobjednika na izborima 30. avgusta lišeno slobode, a neki se i dalje nalaze u pritvoru.
No, ako se pažljivo prisjetimo – najbučnije prozivke za politički revanšizam čuli smo u vrijeme hapšenja bivšeg SDT-a Milivoja Katnića i bivšeg pomoćnika direktora Uprave policije Zorana Lazovića .
Složićete se da ne postoji logična veza između pojma političkog revanšizma i procesuiranja onih koji su obavljali funkcije za čije obavljanje je bila strogo zabranjena politička pripadnost, dakle onih koji su po zakonu morali biti “apolitični”.
Da sumiramo sve ovo odgovorom na Vaše poslednje pitanje – Nadležni državni organi djeluju transparentno, dosljedno i nepristrasno, oslanjajući se na činjenice i zakon. Svi postupci su vođeni principom da niko nije iznad zakona.
Borba protiv kriminala i korupcije nije politički revanšizam, već osnovni preduslov za prosperitet i sigurnost svih građana. Nastavićemo da se zalažemo za pravdu i integritet, bez obzira na političke pritiske ili optužbe. Nadležne organe ne interesuje kako se neko zove i kakvih je uvjerenja ili opredjeljenja, već da li je ili nije učinilac krivičnih djela. Naša Vlada vjeruje u demokratske vrednosti i vladavinu prava i to ćemo neumorno dokazivati svojim djelima.
Odbacujemo optužbe za politizaciju pravosudnih procesa i reafirmišemo našu posvećenost da svaki građanin Crne Gore bude tretiran jednako pred zakonom, jer samo zemlja jakih i nezavisnih institucija je sigurna kuća za sve njene građane.
Pitanje Dritana Abazovića (Klub poslanika Građanski pokret URA):
Gospodine Spajiću,
Da li Vi stojite iza organizovanih napada na šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića i glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, kako to implicira Vaš ministar pravde Andrej Milović?
Spajićev odgovor:
Poslaniče Abazoviću,
Ne, ne stojim iza bilo kakvog napada. Ni na gospodu Novovića i Šukovića, niti na bilo koga. Vjerujem da Vama to zvuči nemoguće, ali svako polazi od sebe.
Dozvolite mi da podsjetim da mi, iako sam više puta o tome govorio – nije važno ko je na čelu bilo kog sektora dok god taj neko isporučuje rezultate. Logika ovog pristupa leži u činjenici da sistem treba najbolje ljude na pravim mjestima. Jedino tako, možemo ići naprijed.
Podvale, podmetačine, izdaje – ostavljam onima kojima je to imanentno.
Što se mene tiče, bio premijer ili radio bilo šta drugo sa ovim neću praviti kompromise.
Ali kada već pominjemo glavnog specijalnog tužioca i načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja koristim i ovu priliku da ponovim punu podršku Vlade i svoju ličnu njima i njihovim timovima na naporima u izgradnji sigurnijeg i pravednijeg društva za sve naše građane.
Pitanje Miluna Zogovića (Klub poslanika ZBCG – Demokratska narodna partija):
Da li ste zadovoljni dosadašnjom dinamikom sprovođenja programa „Evropa sad 2“, koji je krajnji rok za implementaciju svih mjera iz programa i da li su neosnovane medijske najave da je ukidanje penzijskih doprinosa i reforma Fonda penzijsko invalidskog osiguranja neophodan preduslov za punu implementaciju programa „Evropa sad 2“?
Spajićev odgovor:
Poštovani poslaniče Zogoviću,
Veoma sam ponosan što sam u svom, do sada kratkom političkom djelovanju, uspio da afirmišem ekonomske teme i programe unapređenja standarda zaposlenih, na osnovu kojih će se takmičiti političke partije da bi zadobile povjerenje građana. Zato mi uvijek pričinjava zadovoljstvo da govorim o temama važnim za svakodnevni život građana a ne o temama koje treba da ostavimo u prošlosti.
U vezi sa Vašim pitanjem, da li sam zadovoljan dosadašnjom dinamikom sprovođenja programa „Evropa sad 2“, ukazaću na neke činjenice.
44. Vlada, u Skupštini Crne Gore, izglasana je 31. oktobra 2023. godine. Samo dva mjeseca od konstituisanja ove Vlade, Skupština je usvojila Zakon o budžetu Crne Gore i Izmjene zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim je minimalna penzija povećana na 450€ ili 52%.
Juče smo predstavili Fiskalnu strategiju za period 2024-2027. godine koja sadrži program „Evropa sad 2“ i podrazumijeva:
– povećanje minimalne zarade na prosječno 700€;
– povećanje prosječne zarade na 1000€;
– povećanje penzija iznad minimalne penzije za 7-8%
Povećanje standarda zaposlenih i penzionera apsoluto je fiskalno održivo kao što je bio slučaj i sa „Evropom sad 1“ a čemu svjedočimo tri godine nakon implementacije ovog programa kroz značajno veće prihode budžeta i rekordan ekonomski rast, kojim su se hvalili upravo oni koji su taj program i kritikovali.
Sva politička spinovanja koja smo imali prilike da slušamo od prvog dana rada ove Vlade, pala su u vodu. Naš ekonomski program zasniva se na unapređenju poslovnog ambijenta kroz smanjenje poreskog opterećenja na rad sa jedne i povećanje neto zarada zaposlenih sa druge strane. Smanjenjem troškova na zarade, Crna Gora postaje zemlja sa najmanjim poreskim opterećenjem na rad u Evropi, čime stvaramo ambijent za kredibilne investicije i otvaranje novih radnih mjesta i zadovoljnog i motivisanijeg zaposlenog sa druge strane. Takođe, podstičemo mlade da ostaju u Crnoj Gori, a ne da svjedočimo odlivu visoko kvalifikovane radne snage, što je bio veliki izazov za sve zemlje ulaskom u Evropsku uniju i liberalizacijom tržišta rada.
Dakle, da podsjetim, ova Vlada i ova skupštinska većina za nepunih devet mjeseci svog djelovanja postigla je rezultate koje su naši građani godinama čekali:
– deblokirali smo proces evropskih integracija dobijanjem IBAR-a, čime je Crna Gora nakon decenija dobila potvrdu da u oblasti vladavine prava zadovoljava uslove za nastavak aktivnosti na zatvaranju poglavlja;
– povećali smo minimalnu penziju na 450€ dok će ostali penzioneri od 2025. godine dobiti povećanje od 7-8%;
– minimalna zarada biće prosječno 700€ dok će prosječna zarada biti 1000€.
Sve manipulacije naše političke konkurencije pokazale su se kao potpuni promašaj:
– nema povećanja standardne stope PDV-a;
– nema prodaje državne imovine;
– nema zaduživanja za finansiranje ovih mjera;
– nema ukidanja Fonda penzijko-invalidskog osiguranja, nema drugog stuba penzionog sistema. Sve penzije biće obračunavane kao i do sada i isplaćivane isključivo preko Fonda PIO;
– javni dug neće rasti 1€ zbog ovog programa već isključivo zbog potrebe otplate starih dugova i izgradnju infrastrukture.
Uvaženi poslaniče Zogović,
pitali ste me da li sam zadovoljan dinamikom implementacije reformi i moj odgovor je da nikada ne gledam u prošlost već isključivo u budućnost. Crna Gora je predugo čekala da njeni građani osjete ekonomski boljitak, i da on bude inkluzivan za sve a ne samo za povlašćene kako je bilo u prethodnim sistemima. Da smo kao zemlja mudrije upravljali našim resursima i spriječili decenijsku korupciju i „sivu ekonomiju“ o ovim zaradama i penzijama govorili bi prije 15 godina. Jer Crna Gora sa svim potencijalima koje ima može biti najuspješnija priča ne samo regiona već i mnogo šire.
Zato i pored svih rezultata, u narednom periodu neophodno je da kao društvo uložimo sve svoje napore i intenziviramo reforme kako bi Crna Gora 2028. godine postala 28. članica Evropske unije.
Pitanje Nikole Zirojevića (Klub poslanika: Socijaldemokrate Crne Gore):
Kako komentarišete izjave predsjednika Skupštine Crne Gore, Andrije Mandića, kojima je inicirao izgradnju kapele na Lovćenu, a koje duboko dijele crnogorsko društvo i potencijalno mogu dovesti do ozbiljnog pogoršanja međuvjerskih i međunacionalnih odnosa u Crnoj Gori? Kakav je Vaš stav po ovom pitanju?
Spajićev odgovor:
Uvaženi poslaniče Zirojeviću,
Vlada Crne Gore fokusirana je na vladavinu prava, ekonomski razvoj, evropske integracije, regionalnu saradnju. Na svim ovim poljima imamo još mnogo posla i neophodno je da svakog dana činimo sve, kako bismo obezbijedili bolje životne uslove za sve naše građane i postali prosperitetno društvo, uređeno po svim demokratskim standardima. Da smo na dobrom putu, potvrđuje nedavno dobijeni IBAR, ali i reforme koje sprovodimo na ekonomskom planu, ubrzani razvoj infrastrukture, itd.
Što se tiče pitanja koja i dalje dijele crnogorsko društvo, njima moramo pristupati sa više senzibiliteta. Za odluke o svim takvim pitanjima morao bi da postoji puni društveni konsenzus. Takav odnos, prvenstveno, treba da praktikuju nosioci najvažnijih državnih funkcija. Sa ovog mjesta želim da istaknem značaj očuvanja istorijskog i kulturnog nasljeđa Crne Gore. Svaka inicijativa koja se tiče ovih tema mora se tretirati sa najvećom pažnjom i odgovornošću.
Konkretno, kada je u pitanju inicijativa o obnovi Njegoševe kapele na Lovćenu, čuli smo od gospodina Mandića, kao pokretača te inicijative, da smatra da smo danas zreli kao društvo da realizujemo takvu ideju i da će to dovesti do pomirenja u Crnoj Gori. Od Vas, gospodine Zirojeviću, čujemo da takve inicijative duboko dijele crnogorsko društvo i potencijalno mogu dovesti do ozbiljnog pogoršanja međunacionalnih i međuvjerskih odnosa u Crnoj Gori. Svjedoci smo i brojnih drugih reakcija i komentara, koji ne idu u prilog saopštenoj Inicijativi.
Zato, sagledavajući potencijalni uticaj na sveukupne društveno-političke odnose u zemlji, uključujući i moguće dodatne podjele i konfrontacije, molim uvaženog predsjednika Skupštine Crne Gore da odustane od ove ideje i da svi zajedno budemo usmjereni ka rješenjima koja su u najboljem interesu Crne Gore i njenih građana.
Izvor: Adria
