Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) rangira rak pluća među vodećim uzrocima smrti od raka širom svijeta.
Prestanak pušenja je prvi savjet za sprečavanje raka pluća, ali svi treba da budu svjesni drugih faktora rizika i znakova.
„Rak pluća nije ograničen samo na pušače“, kaže za Parade pulmolog, dr Sandip Gupta.
Svjetska zdravstvena organizacija navodi pušenje kao vodeći uzrok u 85 odsto slučajeva raka pluća, ali to i dalje ostavlja 15 odsto slučajeva sa drugim okidačima.
„Važno je znati znakove raka pluća jer vam rano otkrivanje daje veće šanse da ga pobijedite“, kaže pulmolog, dr Raj Dasgupta. Međutim, ponekad je ove znakove teško uočiti ili vidjeti.
„Nažalost, pacijenti sa novodijagnostikovanim rakom pluća često nemaju simptome“, kaže pulmolog dr Džimi Johanes. Međutim, to nije uvijek slučaj, a jedan znak raka pluća može se uočiti kada se pogledamo u ogledalo. Pulmolozi su objasnili šta je to, zašto se dešava i šta da radimo ako to primijetimo.
Opušteno lice i nedostatak znojenja mogu ukazivati na Hornerov sindrom
Opušteno lice, često u kombinaciji sa nedostatkom znojenja na jednoj strani lica, može biti znak raka pluća.
„Ovi simptomi mogu odražavati leziju ili masu u gornjem dijelu ili vrhu pluća“, kaže dr Johanes.
Gornji deo pluća je jednako važan kao i ostali organi.
„Gornji dio pluća ima istu funkciju kao i ostatak pluća. Takođe je uključen u razmjenu gasova, dovodeći kiseonik u krv i uklanjajući ugljen-dioksid iz krvi, baš kao i ostatak pluća“, objašnjava dr Johanes.
Klinički, opušteno lice i bilo kakvo povezano nedostatak znojenja mogu ukazivati na Hornerov sindrom.
Doktor Johanes objašnjava da neki od nerava koji snabdijevaju facijalne i očne nerve potiču iz kičmene moždine, blizu donjeg vrata i gornjeg dijela grudnog koša. Nervi se protežu prema gore i blizu gornjeg dijela pluća.
„Tumor u gornjem dijelu pluća može uticati na ove nerve, što rezultira neurološkim simptomima“, kaže on.
Brza akcija može promijeniti i spasiti naše živote
Međutim, opušteno lice nije uvijek znak raka pluća, ali može biti znak da treba da idemo kod ljekara.
„Druge lezije koje mogu uticati na isti skup nerava, od mozga pa sve do vrata, mogu izazvati isti skup simptoma, kao što su moždani udar, trauma baze lobanje ili kičme na nivou vrata, i aneurizme, između ostalih“, ističe dr Johanes.
U ovim slučajevima, brza akcija može promijeniti i spasiti naše živote.
„Ako primijetite bilo kakve promjene, nemojte odlagati traženje ljekarske pomoći“, zaključuje dr Dasgupta.
Izvor: Danas
