Profesor matematike u Gimnaziji „Slobodan Škerović“ Mato Kankaraš za Portal RTCG kazao je da se iz izvještaja Ispitnog centra povodom eksterne provjere znanja vide izrazito loši rezultati matematike, te da je prosvjetni sistem Crne Gore svojim tretmanom matematike ponajviše uticao na ovako slab rezultat srednjoškolaca. Munirka Agović iz Prosvjetne zajednice Crne Gore istakla je da se ove godine napokon ozbiljno pristupilo organizaciji maturskog ispita, i da su dobijeni realni rezultati.
Ove godine osnovci i srednjoškolci polagali su eksterne i maturske ispite pod rigoroznim mjerama, bez telefona, bubica… Korišćenjem detektora Ispitni centar je uspio da stane na put svim nepravilnostima koje su se ranije dešavale. Međutim, rezultati su pokazali da postoji nesklad u pokazivanju znanja u školi i na eksternim testovima.
Maturski ispit iz predmeta Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost nije položio 501 učenik, a petice iz maternjeg je dobilo samo 100 maturanata, dok imamo 300 luča, saopšteno je na zajedničkoj konferenciji za medije Ispitnog centra i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Polumaturanti su postigli slab rezultat i iz matematike.
Kankaraš: Velika razlika u zaključnim ocjenama i na testovima
Profesor matematike u Gimnaziji „Slobodan Škerović Mato Kankaraš za Portal RTCG kazao je da su rezultati iz matematike na eksternoj provjeri znanja razočaravajući i da je primjetna velika razlika u zaključnim ocjenama u školi i na testovima.
„Štaviše, bilo je ukupno 1.244 slabih ocjena dok je ono što najviše privlači pažnju razmimoilaženje zaključnih ocjena u školi i na eksternoj provjeri znanja“, istakao je Kankaraš.
Iako je po težini zadataka poprilično lagan test, rezultati su, kaže Kankaraš, razočaravajuće loši.
On napominje da je teško uzrok objediniti u isključivo jedan faktor, već je očigledno da su u pitanju više okolnosti.
„Vidno je da je gradivo koje dominiralo pretežno iz prvog i drugog, nešto manje iz trećeg – dok je ono sa maturske godine gotovo da nije bilo zastupljeno. Iako svaki profesor matematike zna da prosječni srednjoškolac nakon završenog razreda jedva čeka da se trsi gradiva stečenog u prošloj godini, treba voditi računa o tome kada je nad učenicima sprovedeno ovo ispitivanje. To je sredina maja, kada je većina napora uložena u savladavanje tekućeg gradiva njima dolazi nešto što su davno radili“, objašnjava Kankaraš.
Kankaraš kaže da je uvjeren da ne bi ovoliko slabi rezultati bili da je gradivo na testu bilo pažljivije odabrano, ili makar datum ispitivanja odabran tako da je ostavljen razuman rok za obnavljanje srednjoškolskog gradiva.
„Takođe, odabir gradiva ne garantuje kvalitetno poznavanje ključnih oblasti koje se iz matematike obrađuju na nivou srednje škole“, naglasio je on.
Agović: Jedan ispit ne može adekvatno prikazati cjelokupno znanje učenika
Munirka Agović iz Prosvjetne zajednice Crne Gore za Portal RTCG je istakla da ne iznenađuju ovogodišnji rezultati maturskog ispita kada se uzme u obzir cjelokupna situacija u prosvjeti.
„Ako uzmemo u obzir i broj učenika u jednom odjeljenju, neadekvatne uslove rada, mali broj časova, već pomenuti sistem ocjenjivanja, ubrzani pad autoriteta nastavnika (iz više razloga) i sve manja motivisanost učenika, ne iznenađuju ovi rezultati. Ne možemo zaboraviti i to da su sve veći pritisci roditelja na prosvjetne radnike za pisanje (crtanje) ocjena“, istakla je Agović.
Međutim, iz Prosvjetne zajednice smatraju da jedan ispit ne može adekvatno prikazati cjelokupno znanje i sposobnosti učenika.
„Kada prikažete ove brojke posmatraču sa strane, onom ko ne radi sa tim učenicima, rezultat može da izgleda poražavajući. Ne kažemo da se možemo ponositi ovim rezultatom, ali moramo imati na umu da se ocjene tokom nastave daju formativno (redovno, vrednovanje samog procesa učenja, formativna ocjena je šira, ona pruža informaciju o odnosu učenika prema radu, stepenu samostalnosti, načinu učenja i savladavanja gradiva), a sumativne ocjene (usmjerena na krajnji rezultat) slijede iz formativnih“, napominje Agović.
Poručuje da maturski ispit obuhvata cjelokupno gradivo tokom četiri godine, što je otežavajuća okolnost.
„Programi su preobimni, pa je za utvrđivanje znanja malo vremena. Jedan test obuhvata gradivo iz četiri godine i može obuhvatiti dio gradiva koje je učenik potisnuo iz sjećanja, ali ne sadrži veliki dio gradiva koje on zna. Pored toga, mnogi učenici se ne izražavaju pismeno kao usmeno u stresnim situacijama, a ispit to jeste. Zdravstveno stanje, emocionalni momenat, sve to utiče na pojedine učenike“, objašnjava Agović.
Napominje da se ove godine napokon ozbiljno pristupilo organizaciji maturskog ispita i imali realne rezultate.
„Sada treba obratiti pažnju na sve probleme da bi se narednih godina uspjeh popravio. Ne očekujemo tako brzo željene rezultate, ali je važno da se počelo nešto raditi po ovom pitanju“, kazala je Agović.
Iz Prosvjetne zajednice se nadaju da će ti rezultati pokrenuti dalje konkretne korake ka izmjenama svega nefunkcionalnog u obrazovnom sistemu.
„Veoma je važno uključivanje ljudi iz prakse pri planiranju strategija i izmjeni pravilnika i zakona“, kazala je ona.
Kankaraš ističe da je izvjesno da je prosvjetni sistem Crne Gore svojim tretmanom matematike i ponajviše uticao na ovako slab rezultat srednjoškolaca.
Ukazuje na to da je predviđeno gradivo često preobimno za fond časova kojim raspolažu tokom školske godine, koji su, kako kaže, dodatno umanjeni velikim brojem praznika i disfunkcionalnim tromjesečnim klasifikacionim periodima.
„Plan rada tokom školske godine po pravilu je protivintuitivan, konfuzan i u potpunom raskoraku sa ostalim prirodnim naukama koje se izučavaju u srednjoj školi. Ovakvim školskim sistemom nastavne jedinice bilo kojeg predmeta, a samim tim i matematike, cjepkaju se do neprepoznatiljivosti cjeline kojoj pripada. Po prirodi stvari učenik ovo percipira kao jasan signal da gradivo savladava samo od komadića do komadića kako to biva nagrađeno ocjenom“, ističe on.
Vredniji pokazatelj stvarnog vladavanja gradivom jednog razreda bili bi, ukazuje Kankaraš, testovi sprovedeni na kraju školske godine.
Ističe da ovakav rezultat ne treba shvatati očajnički ili kao neko nevjerovatno otkrovenje, već prije svega kao podstrek za stvaranje praktičnijih analiza zarad dugoročno planiranje nakon što, kako kaže, rezolutno ustvrdimo propast prethodne reforme.
Još nema odgovora tužilaštva za prošlogodišnje neregularnosti
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) i dalje istražuje prošlogodišnji slučaj prepisivanja na eksternoj maturi, ali i curenja testova iz matematike.
Iz Prosvjetne zajednice pitaju zašto jos uvijek ne postoji odgovor tužilaštva po pitanju prošlogodišnjih maturskih ispita, te poručuju da se tako učenicima, roditeljima, pa i prosvjetnim radnicima šalje loša poruka.
Izvor: RTCG
