Nadležne institucije očekuje ozbiljan posao kako bi se provjerile diplome za koje se sumnja da su falsifikovane i kupljene. Prošle sedmice ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović je najavila da se izmjenama zakona predviđaju strože provjere za falsifikovanje obrazovnih isprava, kao i da kupovina diploma bude krivično djelo. Iz Centar za građansko obrazovanje za CdM su kazali da bi borba protiv kupljenih i lažnih diploma bila što uspješnija neophodna je međuinstitucionalna saradnja, te doprinosi zainteresovane javnosti koja može ukazati na elemente nezakonitosti.
Viša pravna savjetnica u CGO Snežana Kaluđerović je u izjavi za CdM istakla da oni cijene da je tema sumnjivih i kupljenih diploma u prethodnom periodu s razlogom bila u fokusu, jer je sve više informacija koja ukazuju da smo preplavljeni takvim diplomama u Crnoj Gori, uglavnom proizvedenih u regionu.
“Praksom zapošljavanja ljudi koji su stekli takve obrazovne isprave se promoviše i nagrađuje neznanje i nerad, doprinosi smanjenju povjerenja u institucije, izaziva pravna nesigurnost, a u ekstremnijim slučajevima može ugroziti i ljudske živote”, upozorila je Kaluđerović.
Ona napominje da u CGO žele da vjeruju da će najavljene akcije ministarke Jakšić Stojanović dati konkretne rezultate, ako se sprovode temeljno, neselektivno, uz institucionalnu saradnju i političku volju, koja je u konačnici presudna.
“Ova najava revizije već šalje važnu poruku da se praksa sticanja diploma nelegalnim putem neće tolerisati, a ako se u praksi bude dosljedno primijenila mnogi će shvatiti da im ta prečica nije isplativa. Sada je najvažnije da otkriju i sankcionišu konkretni slučajevi, što može imati i značajan preventivni efekat, naročito onim naumima koji bi posegli za obezbjeđenjem obrazovnih isprava koje nemaju pokriće znanjem stečenim pregalačkim radom i učenjem”, rekla je za CdM Kaluđerović.
Prema njenim riječima, kupovina diplome se teško može dokazati samo na osnovu dokumenta – zato se provjeravaju dodatni elementi, poput neusklađenosti između datuma upisa i diplomiranja i trajanja studija, podataka o pohađanju nastave ili polaganju ispita u evidencijama fakulteta uz realne mogućnosti u kojima je neko mogao završiti takav studij, zatim potencijalnih svjedočenja osoba koje su uključene u nezakonite radnje, i slično.
“To uključuje i neophodnu međuinstitucionalnu saradnju, a dragocjeni su i doprinosi zainteresovane javnosti koja može ukazati na elemente nezakonitosti”, kaže sagovornica CdM-a.
Kaluđerović pojašnjava da prepoznavanje falsifikovane diplome može nekad biti vidljivo i bez stručne analize.
“Na primjer, nekad su očite i vizuelne nepravilnosti (font, pečati, potpisi, serijski brojevi), dakle različitosti u odnosu na šablone i štambilje zvaničnih diploma određene ustanove. Najednostavnija je provjera kroz evidenciju matične ustanove, postoji li lice sa diplomom u sistemu ili ne, a nakon toga poređenje sa legitimnim primjerima diploma”, ističe sagovornica CdM-a.
Međutim, dodaje ona, moguće su i one koje je su stečene redovnim procedurama u rokovima bez polaganja ispita, tzv. “prazne”.
“Tako nastale i izdate diplome ukazuju na organizovano kriminalno udruživanje, krivično djelo koje ne zastarijeva, pa se postupci mogu pokretati i retroaktivno”, jasna je Kaluđerović.
Na pitanje koliko dugo mogu trajati postupci provjera kupljenih i falsifikovanih diploma Kaluđerović odgovara da to sve zavisi od složenosti slučaja i zato je važno ažurno i efikasno postupanje organa.
“Ako je potrebno uključivanje više institucija, međunarodna provjera ili sudski proces, postupci se mogu dodatno produžiti. Presudna je dobra međuinstitucionalna i međunarodna saradnja. Ipak, uz jasnu proceduru i prioritizaciju spornih diploma, dio slučajeva može biti riješen u relativno kratkom roku”, naglašava Kaluđerović.
Sagovornica CdM-a je podsjetila da smo u posljednjih nekoliko godina, prema navodima iz resornog Ministarstva imali samo tri osuđujuće presude sa izrečenom zatvorskom kaznom zbog stavljanje u promet falsifikovane obrazovne isprave.
“U odnosu na neke cifre sa kojima se u javnosti barata to je jako malo. Vidjeli smo da je svega 28 krivičnih prijava podnešeno u 2023. i 38 u 2024.godini, dok je u ovoj godini do sada podnešeno devet krivičnih prijava za sumnjive obrazovne isprave. Važno je da ovdje tužilaštvo bude efikasno u istražnim radnjama i pokrene postupke u odnosu na postojeće krivične prijave”, zaključila je Kaluđerović u razgovoru za CdM.
Izvor: CdM
