Wikipedia
Zašto djevojčice sve ranije ulaze u pubertet? Mnoge od njih počinju da razvijaju grudi već sa 6 ili 7 godina! Uzroke su pokušali da pronađu ljekari iz cijelog svijeta, a evo šta su zaključili.
Marsia Herman-Gidens je prvi put shvatila da se nešto mijenja kod mladih djevojaka kasnih 1980-ih, dok je radila kao direktorka tima za zlostavljanje djece u Medicinskom centru Univerziteta u Sjevernoj Karolini. Tokom procjene djevojčica koje su bile zlostavljane, dr Herman – Gidens je primijetila da su mnoge od njih počele da razvijaju grudi u dobi od 6 ili 7 godina.
„To nije djelovalo prirodno“, izjavila je dr Herman, koja je sada profesorka u Školi za globalno javno zdravlje Univerziteta Sjeverne Karoline. Pitala se da li je veća vjerovatnoća da će djevojčice sa ranim razvojem grudi biti seksualno zlostavljane, ali nije mogla da pronađe podatke koji su pratili početak puberteta kod djevojčica. Zato je odlučila da ih sama prikupi.
Deceniju kasnije, objavila je studiju o više od 17.000 djevojčica koje su bile podvrgnute pedijatrijskim pregledima. Brojke su otkrile da su, u prosjeku, djevojčice sredinom 1990-ih počele da razvijaju grudi – obično prvi znak puberteta – oko 10. godine, više od godinu dana ranije nego što je prije zabilježeno. Pad je bio još upadljiviji kod djevojčica sa tamnijom bojom kože, koje su počele da razvijaju grudi, u prosjeku, sa 9 godina.
Medicinska zajednica bila je šokirana nalazima, a mnogi su sumnjali u promjene koje je primijetila jedna anonimna ljekarka, prisjeća se dr Herman.
„Bili su slijepi“, rekla je.
Ali pokazalo se da je studija bila prekretnica u medicinskom razumijevanju puberteta. Istraživanja koja su se odvijala decenijama od tada, u desetinama zemalja, potvrdila su da je doba puberteta kod djevojčica opadalo za oko tri mjeseca po deceniji od 1970-ih. Sličan obrazac, iako manje ekstreman, primijećen je kod dječaka.
Iako je teško razdvojiti uzrok i posljedicu, raniji pubertet može imati štetne posljedice, posebno za djevojčice. Devojčice koje rano prolaze kroz pubertet izložene su većem riziku od depresije, anksioznosti, zloupotrebe supstanci i drugih psiholoških problema, u poređenju sa vršnjakinjama koje kasnije kroče u pubertet. Djevojčice koje ranije dobiju menstruaciju takođe mogu biti u većem riziku od razvoja raka dojke ili materice u odraslom dobu.
Niko ne zna koji faktor rizika – ili što je vjerovatnije, koja kombinacija faktora – pokreće raniji pubertet ili zašto postoje velike razlike. Čini se da gojaznost igra ulogu, ali ne može u potpunosti da objasni promjenu. Istraživači takođe ispituju druge potencijalne uticaje, uključujući hemikalije koje se nalaze u određenoj plastici, kao i stres. I iz nejasnih razloga, ljekari širom svijeta su prijavili porast slučajeva ranog puberteta tokom pandemije.
„Vidimo ove značajne promjene kod sve naše djece i ne znamo kako da to spriječimo, a želimo. Ne znamo šta je uzrok“, rekao je dr Anders Juul, pedijatar endokrinolog sa Univerziteta u Kopenhagenu koji je objavio dvije nedavne studije o ovom fenomenu. “
Gojaznost
Otprilike u vrijeme kada je dr Herman-Gidens objavila svoju značajnu studiju, istraživačka grupa dr Juul je ispitivala razvoj grudi 1.100 djevojčica u Kopenhagenu. Za razliku od američke djece, danska grupa je odgovarala obrascu iz medicinskih udžbenika: djevojčice su počele da razvijaju grudi u prosječnoj starosti od 11 godina.
U to vrijeme, dr Juul je sugerisao da je raniji početak puberteta u Sjedinjenim Državama vjerovatno vezan za porast gojaznosti u djetinjstvu, što nije slučaj u Danskoj.
Gojaznost je povezana sa ranijim menstruacijama kod djevojčica od 1970-ih. Brojne studije su od tada utvrdile da mlade djevojke koje imaju višak kilograma ili pate od gojaznosti imaju tendenciju da dobiju menstruaciju ranije nego one prosječne težine.
Hemikalije
U deceniji nakon Herman-Gidensove studije, dr Juul je počeo da primjećuje pojavu ranog puberteta u Kopenhagenu, uglavnom kod djevojčica koje su razvijale grudi sa 7 ili 8 godina.
U studiji iz 2009. na skoro 1.000 djevojčica školskog uzrasta u Kopenhagenu, njegov tim je otkrio da je prosječna starost razvoja grudi opala za godinu dana od njegovog ranijeg istraživanja, na nešto manje od 10 godina, pri čemu je većina djevojčica u rasponu od 7 do 12 godina. Djevojčice su takođe dobijale menstruaciju ranije, oko 13 godina, četiri mjeseca ranije nego što je bio slučaj prije.
„To je veoma primjetna promjena u veoma kratkom vremenskom periodu“, rekao je dr Juul.
Ali, za razliku od ljekara u Sjedinjenim Državama, on nije mislio da je gojaznost kriva: indeks tjelesne mase danske dece u kohorti iz 2009. nije bio ništa drugačiji nego što je bio 1990-ih.
Dr Juul je postao jedan od najglasnijih zagovornika alternativne teorije – da je za to krivo izlaganje hemikalijama. Djevojčice sa najranijim razvojem grudi u njegovoj studiji iz 2009. godine, rekao je, imale su najveći nivo ftalata u urinu, supstanci koje se koriste da plastiku čine izdržljivijom, a koje se nalaze u svemu, od podova do ambalaže za hranu.
Ftalati pripadaju široj klasi hemikalija zvanih „endokrini disruptori“, koji mogu uticati na ponašanje hormona i postali su sveprisutni u životnoj sredini u poslednjih nekoliko decenija. Ali dokazi da oni pokreću raniji pubertet nisu potpuno jasni.
Taj nedostatak podataka je naveo mnoge naučnike da budu skeptični prema ovoj teoriji, rekao je dr Hauser, koji je nedavno izvijestio o tome da nemamo dovoljno podataka kako bismo osudili određenu klasu hemikalija.
Stres i način života
Drugi faktori takođe mogu biti uključeni u raniji pubertet, barem kod djevojčica. Seksualno zlostavljanje u ranom djetinjstvu je povezano sa ranijim početkom puberteta. Međutim, uzročne strjelice je teško nacrtati. Stres i trauma bi mogli da podstaknu raniji razvoj, ili, kako je dr Herman-Gidens pretpostavila prije nekoliko decenija, djevojčice koje se fizički razviju ranije mogle bi biti podložnije zlostavljanju.
Djevojčice čije majke imaju istoriju poremećaja raspoloženja takođe izgleda da će ranije dostići pubertet, kao i djevojčice koje ne žive sa svojim biološkim očevima. Faktori načina života kao što je nedostatak fizičke aktivnosti takođe su povezani sa promjenama u vremenu puberteta.
A tokom pandemije, pedijatrijski endokrinolozi iz cijelog svijeta primijetili su da se povećavaju preporuke za raniji pubertet kod djevojčica. Studija objavljena u Italiji u februaru pokazala je da 328 djevojčica upućeno u pet klinika širom zemlje tokom perioda od sedam mjeseci 2020. godine, u poređenju sa 140 u istom periodu 2019. (Nijedna razlika nije pronađena kod dječaka.)
Nova normala?
Decenijama su medicinski udžbenici definisali faze puberteta koristeći takozvanu Tanerovu skalu, koja je zasnovana na bliskim posmatranjima između 1949. i 1971. godine oko 700 djevojčica i dječaka koji su živjeli u sirotištu u Engleskoj.
Skala definiše normalan pubertet kao početak od 8 godina ili više za djevojčice i 9 ili više godina za dječake. Ako pubertet počinje ranije od tih granica, ljekari bi trebalo da pregledaju dijete i pokušaju da otkriju rijedak hormonski poremećaj koji se zove centralni prerani pubertet, koji može da podstakne pubertet već u djetinjstvu. Djeca sa ovim poremećajem često se podvrgavaju skeniranju mozga i uzimaju propisane ljekove za blokiranje puberteta kako bi odložili seksualni razvoj do odgovarajućeg uzrasta.
Postoje i stručnjaci koji tvrde da bi starosni prag trebalo smanjiti. U suprotnom, kažu, zdrava djeca bi mogla da budu upućena specijalistima i podvrgnuta nepotrebnim medicinskim procedurama, koje mogu biti fizički naporne i skupe.
Izvor: zadovoljna.rs
