Konačni rezultati posljednjeg popisa stanovništva, koje je u utorak objavila Uprava za statistiku, treba sve da nas duboko zabrinu, jer su pokazali da je crnogorska populacija u starosti, a u državi čije stanovništvo stari potpuno je nebitno ko je koje nacionalnosti, smatra nekadašnja direktorka Monstata i aktuelna predsjednica Društva statističara i demografa Gordana Radojević.
Kao najvažnije informacije sa ovog popisa, ona je izdvojila one koje se odnose na strukturu stanovništva po starosti i broju stranaca, jer upravo ti podaci, kako je objasnila, određuju sve naredne demografske i ekonomske pojave.
– Vidimo da broj stranaca raste, a da se broj domicilnog stanovništva smanjuje. To je ključna poruka ovog popisa. Druga bitna informacija je duboko zabrinjavajući nedostatak mlade populacije. Populacija do 30 godina činila je 40 odsto crnogorskog stanovništva 2011. godine, a sada je to 35 odsto. Kada uporedimo, vidimo da nam nedostaje više od 30.000 ljudi starosti do 30 godina. Što je razlog? Ili su otišli ili se, zbog niskog nataliteta, nijesu ni rodili – navela je Radojević, gostujući u podkastu „Akcija“ Centra za demokratsku tranziciju.
Objasnila je i na koji način nedostatak mlađe populacije utiče na ekonomiju zemlje.
– Ekonomska aktivnost se smanjuje, potrebe se potpuno mijenjaju, tražnja za zdravstvenim i socijalnim uslugama se povećava, penzija postaje osnovni izvor prihoda, a fond PIO osnovni izvor stabilnosti stare populacije – navela je ona, uz poruku da starenje populacije ne obećava dinamičnu stopu ekonomskog rasta.
Radojević poručuje i kako su konačni rezultati popisa pokazali da su tri pitanja zbog kojih je ta statistička procedura više puta odlagana, a koji se odnose na etničku pripadnost, vjeroispovjest i jezik, potpuno nebitni. Pitanje je samo, kaže ona, ko sporije odumire.
Govoreći o prisustvu premijera i ministara na predstavljanju rezultata popisa, Radojević je rekla da to nije samo čudno, već i nezakonito.
– Međunarodni standard i praksa su takvi da postoji distanca između organa koji sprovodi mjerenje i onih čije se politike ocjenjuju. Učešće ministra finansija sa stanovišta međunarodnog standarda ne bi se smatralo poželjnim – objasnila je ona.
Kada je riječ o razlici između podataka MUP-a, prema kojima u Crnoj Gori živi 98.000 stranaca, i popisnih, koji su pokazali da ih je upola manje, Radojević napominje da postoji više nepoznanica koje se, kako je pojasnila, odnose na to da li je došlo do neobuhvatanja aktuelne imigracije ili je to stanovništvo u međuvremenu napustilo Crnu Goru.
Da statističi podaci predstvljaju ključni resurs za oblikovanje politika koje će direktno uticati na život građana, saglasan je i ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić, koji je naglasio kako će aktuelna Vlada sa posebnom pažnjom pratiti svaku promjenu u demografskim trendovima.
– Rezultati popisa omogućiće bolje razumijevanje geografskog rasporeda stanovništva, stepena razvijenosti regija, nivoa siromaštva, kao i dostupnost obrazovanja, zdravstva, kulture i pravde – napisao je Gutić u objavi na platformi Iks.
Najavio je i da će konkretne aktivnosti, zasnovane na rezultatima popisa, biti vidljive već u budžetu za iduću godinu, čime će se, kako je rekao, unaprijediti strateški pristup demografskim pitanjima.
To što Crna Gora, prema rezultatima ovog popisa, bilježi negativan prirodni priraštaj i manji broj stanovnika, šef poslaničkog kluba Nove srpske demokratije Dejan Đurović okrivio je prethodnu vlast, navodeći kako su „DPS i njihovi sateliti“ u posljednjih 30 godina vodili katastrofalnu politiku.
– Politika te partije jeste da sve što valja uputi u inostranstvo, a oni da vladaju 30 godina. DPS je napravio takav ambijent da su ljudi odlazili iz države. Zato moramo da napravimo nacionalni program kojim ćemo mlade naučnike vratiti u Crnu Goru – ocijenio je Đurović.
Oglasio se i predsjednik Srpskog nacionalnog savjeta Momčilo Vuksanović navodeći sa je, bez obzira na to što su rezultati popisa pokazali da su Srbi relativno većina, očigledno da za srpski narod u raznim vrstama izjašnjavanja već dugi niz godina nema demokratije, pravde i istine. On smatra i da je izjašnjavanje na ovom popisu prilagođeno odgovarajućem trenutku kako nijedna nacionalna zajedenica ne bi osjećala nezadovoljstvo rezultatima.
– Najprostija analiza popisa ukazuje na niz rezultatskih nelogičnosti, gdje se procenat Srba povećao za više od četiri odsto, a opao procenat govornika srpskog jezika. Čitav, gotovo jednogodišnji, proces obrađivanja rezultata popisa daje nam za pravo da razmišljamo da se u ovom procesu, kao i na mnogim prethodnim, težilo postizanju kompromisa na štetu srpskog naroda. Kao i prethodnih decenija, srpskom narodu u Crnoj Gori predstoji grčevita borba za očuvanje nacionalnog, kulturnog, jezičkog i vjerskog identiteta koja najprije mora rezultirati uvođenjem srpskog jezika kao službenog u svim državnim institucijama u Crnoj Gori i afirmacijom Ustavom garantovane ravnopravnosti ćiriličnog pisma – poručio je Vuksanović.
Rezultatima popisa nijesu zadovoljni ni u Partiji crnogorskih Muslimana u kojoj smatraju da je ta kategorija stanovništva, usljed kampanje etničkog inženjeringa i pritisaka, oslabila svoj nacionalni korpus, koji je sa 3,31 odsto iz 2011. pao na 1,63 procenta ove godine.
Taj rezultat, smatraju oni, direktna je posljedica politike koja pokušava da bošnjački identitet nametne kao dominantan, a da se pritom zanemaruje muslimanska etnička zajednica.
– To jest da se i dalje radi na asimilaciji ove populacije i direktno krši član 79. Ustava Crne Gore. Bošnjačka stranka je bila konstituent gotovo svake vlade u posljednjih 30 godina, ali uprkos tome svjedoci smo masovnog iseljavanja stanovništva, naročito iz sjevernih krajeva Crne Gore. Ovaj trend nije zaustavljen i pored dugogodišnje prisutnosti Bošnjačke stranke na vlasti – navode iz PCM, dodajući i kako je „taj problem prepoznala i Bošnjačka stranka, ali ga očigledno nije uspješno riješila“.
Među domicilnim stanovništvom Crnogoraca 44,57, a Srba 33,10 odsto
U Crnoj Gori se, među domicilnim stanovništvom, 44,57 odsto građana izjašnjava da su Crnogorci, 33,10 Srbi, 9,81 Bošnjaci, 5,2 Albanaci,1,72 Muslimani, 0,72 Hrvati i 0,04 odsto kao Bosanci.
To su naveli iz Monstata u odgovoru na zahtjev kojim je Crnogorski helsinški odbor juče zatražio popisne podatke koji ne obuhvataju strance i osobe sa boravištem u Crnoj Gori, a koji se odnose na nacionalnu pripadnost i jezik.
Kada je riječ o jeziku, crnogorskim govori 37,34 odsto, srpskim 44,13, bosanskim 7,17, albanskim 5,06, ruskim 0,02 i srpskohrvatskim 2,12 odsto građana.
Bečić: Srpski jezik nije bratski tretiran
Potpredsjednik Vlade i lider Demokrata Aleksa Bečić smatra da su rezultati popisa pokazali da srpski jezik od 2007. godine u Crnoj Gori nije tretiran bratski i jednako kao crnogorski, ocijeniviši to nepravdom.
– Mislim da su to potvrdili popisi i 2011. i 2023. godine – naveo je Bečić.
Izvor: Pobjeda
