Novi direktor Kliničkog centra Crne Gore u Podgorici, kadriohirurg dr mr sc. Aleksandar Radović kazao je za “Dan” da se protiv KCCG “trenutno vodi 28 postupaka po tužbama zbog ljekarske greške”.
On je istakao da “tu cifru treba imati na umu u svjetlu činjenice da doktori KCCG godišnje, u prosjeku, ostvare milion i po kontakata sa pacijentima”. Radović je prije nekoliko mjeseci stupio na funkciju direktora, a ovo je prvi intervju koji je dao nekom mediju.
• Zbog čega ste od DRI tražili da urade reviziju poslovanja KCCG i da li Vam je poznato kada je posljednji put rađena eksterna revizija?
– Prema dostupnim informacijama, Državna revizorska institucija je posljednji put prije osam godina izvršila eksternu reviziju poslovanja KCCG. U arhivi KCCG nema izvještaja DRI i u sazanju smo da taj dokument nikada nije ni dostavljen. Kao što smo i ranije saopštili, KCCG se početkom aprila ove godine obratio Državnoj revizorskoj instituciji s namjerom da dobije smjernice od referentne ustanove kako bismo poslovanje uskladili sa svim relevantnim zakonskim propisima.
• Koji su to ključni problemi koje ste uočili u poslovanju ustanove i u dijelu pružanja zadravstvenih usluga građanima?
– U okvirima kadrovskih, smještajnih, tehničkih i finansijskih kapaciteta kojima raspolažemo, KCCG nastoji da posluje u najboljoj mogućoj mjeri i da pruži adekvatnu i kvalitetnu medicinsku zaštitu građanima Crne Gore.
• Koliko se pacijenata trenutno nalazi na listi čekanja i gdje je najduža? Šta ste preduzeli povodom ovog problema?
– Najopterećenije grane medicine su kardiologija, reumatologija, endokrinologija, a duže se čeka na ortopedske operacije, elektivne operacije digestivne hirurgije i određene radiološke procedure. Kada je riječ o rješavanju problema sa listom čekanja na ambulantne preglede, informišemo Vas da se pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja, koje vrši koordinaciju između primarnog, sekundarnog i tercijarnog sektora, radi na novoj strategiji zakazivanja pregleda. Pacijenti će se, kako je plan, sortirati u određene grupe što će, vjerujemo, povećati transparentnost i uticati na skraćenje liste čekanja. Razmatra se i uvođenje čet bota za obavještavanje pacijenata KCCG o terminima zakazanih pregleda, kao i mogućnost da pacijent, u slučaju da bude spriječan da dođe na pregled u zakazanom terminu, isti otkaže i tako svoj termin ustupi drugom pacijentu. Oko 30 odsto zakazanih pacijenata KCCG ne dolazi na zakazani pregled, što predstavlja ogroman broj propalih termina. Kada je riječ o listama čekanja na operativne zahvate, moramo istaći da je ključni problem nedostatak operacionih sala. U KCCG se zbrinjava kompletna traumatologija Podgorice, Danilovgrada, Kolašina, Zete i Tuzi, ali i svih drugih gradova koji u svojim bolnicama nemaju traumatologiju. S obzirom na to da ortopedija posjeduje samo jednu operacionu salu, trenutno je nemoguće kontrolisati elektivni program koji se odnosi na ugradnju kukova, proteza, koljena i artroskopskih procedura. Zato planiramo hitnu izgradnju operacione sale koja će pripadati Klinici za ortopediju i traumatologiju kako bismo zbrinuli pomenute pacijente. Na taj način očekujemo da ćemo u znatnoj mjeri smanjiti listu čekanja za operacije kukova koja je, iz objektvnih razloga, jako duga. Kada je riječ o radiološkoj službi, radi se na nabavci nove ultrazvučne opreme, CT skenera, C luka, digitalnog rendgena, ali i nove angio-sale i drugih RTG uređaja koji treba da obezbijede kontinuirani rad u toj službi.
• Koliko ljekara fali KCCG? Koji su to konkretno specijalisti?
– U KCCG je trenutno zaposleno oko 500 ljekara. Od toga 396 su specijalisti i još 103 supspecijalista. Prema dostupnim podacima, u javnom i privatnom sektoru u cijeloj Crnoj Gori licencirano je oko 2.500 ljekara. Shodno tome, Crna Gora ima 3,4 ljekara na hiljadu stanovnika, dok je evropski prosjek između 4 i 6. Dakle, KCCG nedostoje između 50 i 100 ljekara da bismo dosegli evropski prosjek. Bez obzira na to što je, kako smo kazali, kardiologija najopterećenija, u tom slučaju su problem indikacije, a ne broj ljekara. S druge strane, trenutno nam fali patologa, vaskularnih hirurga, invazivnih radiologa, anesteziologa, dječijih psihijatara, alergologa, intenzivista i pulmologa.
• Zbog čega je obustavljen transplantacioni program u KCCG i da li u ovom trenutku znate kada će ponovo biti omogućeno liječenje osiguranicima?
– Klinički centar Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom zdravlja intenzivno radi na uspostavljanju saradnje sa nekoliko referentnih ustanova u okruženju. Podsjećamo, posljednja transplantacija bubrega u KCCG je obavljena u decembru 2019. godine u saradnji sa medicinskim timom KBC “Rebro” iz Zagreba. Nakon toga, transplantacioni program u KCCG, ali i na globalnom nivou, obustavljen je zbog pandemije koronavirusa početkom 2020. godine. Po završetku pandemije, i pored inicijativa čelnika zdravstvenog sistema Crne Gore u vezi sa nastavkom saradnje sa timom iz Zagreba, ista nije ponovo uspostavljena i pacijenti se od 2022. godine radi transplantacije bubrega šalju u ustanove u inostranstvu sa kojima Fond za zdravstveno osiguranje ima sklopljen ugovor.
• Da li planirate da nastavite sa promjenama na rukovodećim pozicijama u KCCG?
– Uprava KCCG u kontnuitetu vrši analizu rada svih klinika i gdje god se pokaže da je neophodna promjena rukovodećeg kadra, istom će se i pristupiti.
