Ministar pomorstva Filip Radulović je u razgovoru za portal CdM govorio o pomorskoj industriji, viziji, prioritetima. Da bi Luka Bar imala veći razvojni potencijal, a samim tim i značajnije doprinijela ekonomiji Crne Gore, ministar smatra da je neophodno objediniti je sa kompanijom “Port of Adria” kojom trenutno upravlja turska kompanija “Global ports”. Najavio je tri morske linije tokom ljetnje sezone.
CdM: Ima li pomorska industrija budućnost, a ako ima, gdje i kako konkretno?
Radulović: Pomorska industrija ima budućnost, ali njen opstanak i razvoj zavise od prilagođavanja savremenim globalnim trendovima i strateškog djelovanja na nacionalnom nivou. Crna Gora, kao pomorska zemlja s bogatom tradicijom, ima značajan potencijal. Prioritet je modernizacija flote, ulaganje u zelene tehnologije i digitalizaciju kako bismo se uskladili sa ekološkim standardima Evropske unije.
Investicije u modernizaciju infrastrukture i povećanje konkurentnosti naših luka na regionalnom tržištu su od ključnog značaja. Crna Gora može dodatno razvijati nautički turizam, unaprijediti infrastrukturu za marine i pružiti vrhunske usluge na ovom tržištu. Veoma je važno staviti akcenat na obuci stručnog kadra, saradnji s međunarodnim kompanijama i povećanju zapošljivosti naših pomoraca.
CdM: Kako da Luka Bar bude evropsko čvorište i iskoristi njen puni potencijal?
Radulović: Da bi Luka Bar imala veći razvojni potencijal, a samim tim i značajnije doprinijela ekonomiji Crne Gore, neophodno je objediniti sa kompanijom “Port of Adria” kojom trenutno upravlja turska kompanija “Global ports”. Mišljenja sam da je razdvajanje ove dvije kompanije bio pogrešan potez koji je štetio ekonomskom interesu Crne Gore. Mi smo spremni da kupimo “Port of Adria” ali isključivo uz fer cijenu i ukoliko se postigne saglasnost oko vrijednosti akcija.
Kompanija “Hamburg port Consulting”, trenutno sprovodi detaljnu analizu poslovanja kompanije “Port of Adria” nakon čega ćemo dobiti pravo stanje u toj kompaniji. Vjerujem da će analiza kompanije “Hamburg port Consulting” biti završena do kraja februara, nakon čega će se preći u fazu pregovora sa sadašnjim vlasnicima kako bi se definisali uslovi eventualne kupovine i spajanja. Objedinjavanje ove dvije kompanije je od strateškog značaja za državu Crnu Goru i jedan od prioriteta Ministarstva pomorstva.
CdM: Šta se događa sa projektom spajanja barske i crnogorske plobidbe, da li nešto koči taj projekat i šta?
Radulović: Oba brodarska društva su suočena sa nizom izazova, počevši od značajne fluktuacije vozarina na globalnom pomorskom tržištu, uslijed koje su kompanije bile suočene sa nemogućnošću otplate kredita prema Exim banci sopstvenim sredstvima. Ova brodarska društva nisu održiva na način na koji su do sada funkcionisala, posebno kada se imaju u vidu predstojeće obaveze koje se odnose na povraćaj neusklađene državne pomoći, a koje će dodatno opteretiti poslovanje oba privredna društva. Vjerujem da je restrukturiranje jedini način da pokušamo da sačuvamo brodove i kompanije. Restrukturiranje bi trebalo da dovede do umanjenja poslovnih rashoda u poređenju sa ukupnim prihodima.
CdM: Koji su ključni benefiti novog Zakna o sigurnosti pomorske plovidbe?
Radulović: Novi Zakon o sigurnosti plovidbe će urediti oblasti koje važećim Zakonom nisu mogle da budu uređene na valjan način. To se prevashodno odnosi na samu sigurnost plovidbe u smislu učesnika u pomorskom saobraćaju kao i vrsti plovnih objekata. Svjedoci smo ugrožene sigurnosti na moru u akvatorijumu Bokoktorskog zaliva kao i Skadarskog jezera zbog povećanog saobraćaja plovila za privrednu djelatnost – prevoz putnika. Jedna od ideja je da se AIS (Automatic Identification System) uvede kao obaveza za takvu vrstu plovila, kako zbog sigurnosti samih putnika tako i zbog učinkovitijeg nadzora nad saobraćajem kada su ta plovila u pitanju.
Novi zakon predviđa i bliže uređenje djelatnosti iznajmljivanja plovila kao i veoma stroge kazne za nepoštovanje propisa. Jedna od stvari koja će biti regulisana je i saobraćaj tender plovila sa kruzera koji u ovom trenutku zauzimaju značajno mjesto kada je u pitanju intezitet saobraćaja u mjesecima ljetnje turističke sezone. Takođe predviđene su i novine kada su u pitanju jahte kao i unutrašnja plovidba.
CdM: Koje ćemo sve pomorske linije imati narednog ljeta?
Radulović: Vlada Crne Gore posvećena je širenju pomorske mreže i povezivanju sa susjednim zemljama. Ono na čemu sam posebno ponosan jeste što smo uspjeli da obnovimo pomorsku liniju Bar-Bari, koja će saobraćati od kraja juna pa sve do kraja septembra naredne godine.
Takođe, nova linija koja će biti u funkciji naredne ljetnje turističke sezone biće Kotor – Dubrovnik. U funkciji će biti i linija Budva-Dubrovnik koja je saobraćala i tokom prošlje ljetnje turističke sezone, a koja je u potpunosti opravdala očekivanja. Obnavljanjem i uspostavljanjem novih pomorskijh linija potvrđujemo našu posvećenost razvoju pomorske infrastrukture i povezivanju Crne Gore s regionom i šire.
Svaka nova linija doprinosi jačanju naše ekonomije, razvoju turizma i otvaranju novih mogućnosti za građane i privredu. Ove inicijative su korak bliže ka tome da Crnu Goru pozicioniramo kao ključnu tačku na pomorskoj karti Jadrana.
CdM: Ima li Crna Gora novca za kupovinu brodova za povezivanje morskim putem? Koliko bi novca trebalo izdvojiti za takav projekat?
Radulović: Mislim da ovdje nije dilema da li imamo novca za kupovinu novog broda već se postavlja pitanje da li je kupovina tog broda ili brodova ekonomski isplativa. Sve analize koje su urađene ukazuju da je održavanje pomorske linije sa Italijom sa današnjim obimom očekivanih putnika, automobila i kamiona ekonomski neisplativo za bilo koje preduzeće koje bi upravljalo tim brodom.
Sa druge strane ukupni efekti povezivanja morskim putem sa Italijom bi bili pozitivni sa aspekta uticaja na turističku privredu i indirektne efekte od takve linije. Imamo primjer Hrvatske Jadrolinije koja održava više linija ka Italiji iz Hrvatske i tek na taj način ulazi u zonu pozitivnog rezultata. Nijedno preduzeće koje vozi isključivo jednu liniju sa izraženo sezonskim karakterom ne može poslovati pozitivno. Veliki brodovi koji bi mogli da voze Bar-Bari liniju koštaju cca. 20 miliona eura i to 25-30 godina starosti. O novima ne trebamo ni razmišljati jer su to cijene koje idu i do 80 miliona.
Izvor: CdM
