Lični podaci moraju da se daju samo kada smo u odnosu sa državnim organima, sa javnim servisima, jer oni po raznim zakonima mogu da traže lične podatke, zato što su vršioci javnih ovlaštenja, kazala je u Budilniku, na Televiziji E, advokatica dr. Nina Radulović.
„Javni servisi prikupljaju vaše podatke, mogu da ih obrađuju, ali ne moraju. Imamo digitalne baze podataka, neke digitalne baze podataka,opet, ne mogu biti na uvidu svih državnih organa, nego su pod ingerencijama onih kojima je to poseban posao, kao što su krivične i prekršajne evidencije, ali, u svakodnevnom životu nama se ti podaci traže, kad god krenemo nešto da završavamo“, rekla je Radulović.
Populacija raste, a mnogi servisi su digitalizovani, objašnjava Radulović, te da bi se spriječile zloupotrebe, dodaje ona, u pošti mogu tražiti lične podatke, da bi se, kako kaže, uvjerili da se radi o pravoj osobi. Banka nikad ne ustupa podatke svojih klijenata, smatra Radulović, te ako se primjeti da dolazi do skidanja novca sa računa, bilo da je, kako kaže, 1 euro ili 1.000 eura, može značiti da je hakovan bankarski sistem.
„Zato banke svako toliko, evo kod korišćenja ovi kreditnih kartica, odnosno bankarskih kartica,mijenjaju mehanizam zaštite. Jer koliko god djelatnici u pravnom prometu, ljudi koji se bave pružanjem usluga i prodajom roba, usavršavaju svoje sisteme, oni koji imaju namjere da te sisteme zloupotrijebe, nalaze nove metode, kradu te podatke i uvijek su potrebni ti neki novi i inovirani jači mehanizmi zaštite“, naglasila je Radulović.
Lični podaci se mogu upotrijebiti, poručuje Radulović, ali, dodaje ona, mogu se i zloupotrijebiti.
„I kad vi sumnjate na neku zloupotrebu, onda je prvo vaše pravo, i po našem Zakonu o zaštiti podataka ličnosti, to je zakon iz 2008.godine, imaoje nekoliko izmjena i dopuna, ima sada i zadnje izmjene i dopune iz 2024.godine. Kao i svaki propis on mora da ide u korak s vremenom, zato se s vremena na vrijeme svi zakoni mijenjaju, ne samo ovaj…potrebni su ti upgrade-ovi koji prate tehnološki razvoj. Vi imate po Zakonu pravo da se interesujete od strane rukovodioca bazom podataka zašto on te vaše podatke koristi. On tu vrstu informacije ima obavezu da vam da u roku od petnaest dana,međutim, dešava se da, što naročito iritira građane, nonšalantno vam traže lične podatke, a da vam nijesu objasnili“, istakla je Radulović.
Ozbiljne institucije obavještavaju svoje korisnike o promjeni, kaže Radulović, te su građani s te strane informisani o promjeni u osnovnim uslovima poslovanja,i, to putem sms-a ili putem maila, kaže ona, ali je problem što to građani često ne čitaju.
„Kada sumnjate da su vam lični podaci zloupotrijebljeni, mi imamo Agenciju za zaštitu ličnih podataka, to je nadzorni organ, njima se podnosi zahtjev zazaštitu prava, onda kontrolor izlazi na teren, kod obrađivača ličnih podataka. To može biti državni organ, javna ustanova, a može biti i privredno društvo, dakle i privatni sektor, ko god sakuplja vaše podatke i obrađuje ih i odradiće kontrolu, vidjeće da li su ti lični podaci sakupljeni i obrađeni za onu svrhu za koju ste vi trebalo da ih date, ili za koju ste vi dali svoj pristanak.. nek se građani ne ustručavaju da se obrate agenciji, njima je posao to da rade, oni za to primaju platu, posao im je i da šalju kontrolore i da prave zapisnike“, zaključila je Radulović.
Izvor: Portal Analitika