Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović najavio je juče u parlamentu da prva useljenja u stambeno-poslovni kompleks Velje brdo očekuje do kraja naredne ili tokom 2027. godine.
– Vjerovatno je razlika u iskustvu između premijera Milojka Spajića i mene doprinijela tome da Spajić najavi prve stanare kompleksa Velje Brdo za sredinu 2026. godine, jer da je mene neko tada pitao, kazao bih da će se to desiti 2027. godine – odgovorio je Radunović na pitanje Aleksandre Vuković-Kuč (DPS) koje su garancije da će prvi stanari useliti do sredine iduće godine u novi kompleks koji je, kako je kazala, Spajić najavio osam dana prije izbora u Podgorici.
Čeka se PUP Glavnog grada
Ipak, za kašnjenje ako ga, kako je kazao, bude, krivi DPS.
– Licemjerno je od nekog ko dolazi iz partije koja je opstruisala rad parlamenta da pita zašto kasni, ako kasni, projekat Velje brdo. Da bi bio usvojen PUP Podgorica, potrebno je usvojiti prostorni plan Crne Gore, prije čega mora biti usvojen zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata. Plan je bio da se ovaj zakon usvoji u decembru prošle godine, ali pošto ste se vi trudili da parlament ne može da radi, do toga nije došlo, pa na red nijesu mogli doći ni PUP-ovi – kazao je Radunović u odgovoru Vuković-Kuč.
Vuković-Kuč je ocijenila da nema tog građevinara koji bi zgradu, a ne kompleks sagradio za godinu, dodajući da je Spajić time zavarao više od 40.000 građana Podgorice i drugih gradova, koje bi trebalo razvijati tako da mladi ljudi u njima ostaju.
Prema riječima Radunovića, pri kraju je izvještaj o javnoj raspravi izmjena i dopuna PUP-a Glavnog grada.
– Čim se PUP Glavnog grada usvoji, možete da očekujete kamione i bagere kako idu ka Veljem brdu. Iz mog iskustva, mislim da će biti teško ostvarivo da useljenja počnu sredinom 2026, ali isto mislim da je manje bitno hoće li biti za tri mjeseca ili pola godine, za ovako važan projekat, to je potpuno nebitno. Očekujem prva useljenja do kraja 2026. ili tokom 2027. godine – kazao je Radunović.
Na pitanje partijskog kolege Jovana Vučurovića, Radunović je odgovorio da kašnjenje sa PUP-om Herceg Novi nema nikakve veze ni sa njegovim resorom ni sa njim, već sa brojnim primjedbama Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
– Posljednji put ih je bilo 40, mislim da su sada sve riješene, a ako se ne pojavi nešto novo, možda se može očekivati i do kraja mjeseca da bude usvojen PUP, ako ne onda sigurno u maju – kazao je Radunović dodajući da ugovor o izradi sa rukovodiocima izrade izmjena PUP-a važi do kraja maja.
Završena polovina ugovora za plaže
Govoreći o tenderima za kupališta, Radunović je rekao da je završena gotovo polovina ugovora, te da već sada mogu precizno procijeniti da će Crna Gora umjesto 4,7 miliona eura koliko je prihodovala po osnovu plaža i privremenih objekata od 2019, u naredne četiri godine imati po 27 miliona eura.
– Na ovaj način će se povećati prihodi za 92 miliona eura u odnosu na ono da smo radili anekse i ostavili iste cijene. Uspjeli smo konačno da valorizujemo na pravi način taj važni resurs tako da od njega ima koristi i država, ne samo zakupci – kazao je Radunović.
Poručio je da pokušaj prevare pojedinih zakupaca sa basnoslovnim ponudama neće proći, te da će se država, ako ne potpišu ugovore, naplatiti iz garancija.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković je poslanici Radinki Ćinćur kazao da nije moguće utvrditi koliki je stvarni otkup krompira, jer se većina prodaje neformalnim kanalima, dok se svega oko tri hiljade tona proda trgovinama. Tokom prošle godine je uvezeno oko osam hiljada tona krompira, što je, kako je naveo, četvrtina ukupne potrošnje u Crnoj Gori.
Joković je naveo da su direktna plaćanja za krompir prošle godine iznosila 300 eura po hektaru, te 200 eura po hektaru za površinu na kojima je krompir glavna kultura, 400 eura po hektaru za kultivisanje zemljište to dodatnih 200 eura po hektaru za mlade poljoprivrednike, ocjenjujući da im je time pružena mogućnost da poboljšaju efikasnost i konkurentnost, čime se smanjuje i potreba za uvozom.
Prolongira se osnivanje državnog preduzeća
Na pitanje Aleksandre Despotović (DPS) zbog čega nije formirano državno preduzeće za gazdovanje šumama, Joković je odgovorio da to nije bila obaveza njegovog resora, već ministarstava ekonomije i državne imovine. Zbog bojkota Skupštine nijesu usvojeni amadnmani na Zakon o šumama na osnovu kojih je trebalo da čuvanje, otprema i doznake ostanu u nadležnosti Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, pa zbog kratkog roka nije bilo ni kadrovskih ni finansijskih i tehničkih kapaciteta za formiranje preduzeća.
– Zaposleni u Upravi i njihov sindikat su dostavili peticiju protiv načina osnivanja preduzeća koju je većina zaposlenih, među njima 77 inženjera u šumarstvu, potpisala. Poručili su da ne žele da pređu u planirano preduzeće jer su zabrinuti da li mogu da obezbijede svoje plate – kazao je Joković.
Na njegovu izjavu da je veliki izazov nedostatak stručnog kadra, Despotović je kazala da su upravo na to oni ukazali u vrijeme dok se pred odborom branio ovaj zakon. Zbog bojkota, kako je naveo, nijesu uspjeli ni da odlože primjenu zakona na godinu, pa je sada jedino i iznuđeno rješenje da se izmjeni zakon i prolongira osnivanje državnog preduzeća. Joković je stava da je potrebno napraviti analizu isplativosti formiranja ovog preduzeća, ukazujući da takvo preduzeće u Republici Srpskoj posluje sa milionskim gubicima.
Željezara
Ministar rudarstva, nafte i gasa koji rukovodi i Ministarstvom energetike Admir Šahmanović je, na pitanje Nikole Zirojevića (SD) odgovorio da će Vlada podržati sve ideje koje stvaraju uslove za stabilnost i razvoj Željezare, dodajući da njegov resor „pažljivo prati, za sada, pozitivne trendove u poslovanju Željezare“. Zirojevića iznenađuje u kojem dijelu ministar vidi pozitivne trendove ukazujući da zakupac Čeličane Igor Šamiz kasni sa zakupninama i preuzimanjem radnika u skladu sa ugovorom koji je potpisao sa Elektroprivredom.
– Ovaj investitor je već od 2004. do 2006. godine, kroz Midlan grupu koja je upravljala Željezarom, ostao dužan državi 2,7 miliona eura poreza i uvećao gubitke za preko 12 miliona eura. Zašto dovodimo takve investitore u Crnu Goru, sve je do sada završavalo ili bankrotom ili pred sudovima, a Šamiz u zatvoru – ukazao je Zirojević.
Ocijenio je da je Milutin Đukanović obmanuo javnost kada je najavio da će se u fabrici proizvoditi dronovi.
Šahmanović potencijal vidi u projektu Solari 5000+ u okviru kojeg je pokrenuta ugradnja energetski efikasne PVC stolarije.
– Ova inicijativa ima višestruku korist, jer omogućava modernizaciju stambenih objekata, smanjenje potrošnje električne energije i troškova za domaćinstva, a istovremeno otvara prostor za dodatno upošljavanje i stvaranje novih vrijednosti u realnom sektoru – kazao je Šahmanović dodajući da će stolarija biti dostupna kroz razne modalitete i olakšice.
Racionalizacija u EPCG
Šahmanović je saopštio da je, prema podacima EPCG, u ovoj kompaniji na dan 24. mart broj zaposlenih bio 1.187, u odnosu na 938 koliko ih je bilo 1. januara 2021. godine.
– U skladu sa strateškim opredjeljenjima, menadžment EPCG je tokom 2024. godine započeo proces racionalizacije radne snage. U periodu od aprila 2024. do marta 2025. godine broj zaposlenih smanjen je za 55. Očekuje se da će se ovaj proces nastaviti i u 2025. godini, te da će do kraja godine broj zaposlenih iznositi oko 1.150 – kazao je Šahmanović odgovarajući na pitanje poslanice Sonje Milatović (DPS).
On je dodao da se racionalizacija ne sprovodi na štetu kvaliteta ili stručnosti.
Dodaje da je smanjena prosječna starost zaposlenih sa 49 na 45, te da je primljeno oko 80 inženjera različitih tehničkih profila.
EPCG Solar gradnja, kako je naveo, prema posljednjim podacima zapošljava 421 lice, dodajući da su nakon dvije godine negativnog poslovanja, prošle godine bili u plusu 91.300 eura.
– Bez obzira na izazove koje prate proces racionalizacije, EPCG se danas nalazi u najznačajnijem investicionom ciklusu u svojoj novijoj istoriji – sa projektima ukupne vrijednosti od preko pola milijarde eura. Ovi projekti predviđaju povećanje proizvodnih kapaciteta za dodatnih 600 MW, što će imati presudan značaj za energetsku nezavisnost, ubrzanje tranzicije ka obnovljivim izvorima i ekonomski razvoj Crne Gore. U završnoj fazi je i ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja vrijedna 72 miliona eura, čiji se završetak očekuje do kraja godine – kazao je Šahmanović.
Milatović je ostala pri stavu da „ako je išta procvjetalo u ovoj državi jeste partijsko odnosno porodično zapošljavanje“ dodajući da porast zaposlenih nema veze sa ekonomskim razvojem ,,imajući u vidu da su pozapošljavali porodicu i prijatelje“.
Izvor: Pobjeda
