Generalni direktor RTCG-a Boris Raonić istakao je da neće podnijeti ostavku dok ne bude pravosnažna presuda po pitanju optužbi koje je tužilaštvo iznijelo. On je gostovao večeras u emisiji “Akcenti” na TVCG. Odluka tužilaštva da podnese optužni predlog protiv predsjednika i članova Savjeta RTCG je apsurdna, kaže Raonić, koji je ukazao i na veze tužilaca uključenih u ovaj predmet sa kriminalnim strukturama.
“Ili da vam precizno kažem, neću ovih dana. Ono što mogu reći je da Javni servis i ja lično, i svi ljudi koji čine menadžment i rukovodeću strukturu u Javnom servisu, ova optužba tužilaštva neće uzdrmati, već naprotiv, motivisati”, istakao je Raonić.
Ovo, kako je rekao Raonić, neće biti bilo kakvo inaćenje sa pravosudnim sistemom Crne Gore, već upravo suprotno.
“Mi ćemo insistirati u narednim danima da ukažemo na to zbog čega se desio ovaj optužni predlog tužilaštva i šta sve stoji iza toga”, istakao je Raonić.
Govoreći o Osnovnom državnom tužilaštvu koje je podnijelo optužni predlog protiv predsjednika i četiri člana Savjeta Radio-televizije Crne Gore zbog imenovanja generalnog direktora, Raonić je istakao da su brojni ljudi, čak i postupajući tužioci u ovim predmetima, radili neke nezakonite stvari.
“Tužioci koji su radili na ovom predmetu su imali bliske kontakte s organizovanim kriminalnim grupama, u zemlji koja će sjutra da uđe u EU”, naveo je Raonić.
Strukture u tužilaštvu, ocjenjuje Raonić, i dalje nisu svjesne gdje smo mi danas.
“Bilo je mnogo podignutih optužnica od kojih ništa nije bilo. Nažalost, postoje i danas brojni mladi ljudi koji su talentovani i inteligentni, a koji će poslušati rukovodioca da odrade određenu stvar i neće odgovarati za to. Imamo tužioce koji svjesno ulaze u proces koji nema šanse da uspije. Ne postoji šansa da će bilo koji sud potvrditi ovaj optužni predlog. Danas imamo mlade tužioce koji će, na preporuku nekih rukovodilaca, postupiti tako”, istakao je Raonić, i naveo da će oni odgovarati.
Ovdje je, kako kaže, targetirano pet ljudi.
“To su bivši rektor Univerziteta, akademik, čovjek koji oplemenjuje Crnu Goru i dobitnik 13. julske nagrade. Tu je čovjek koji je napravio najuspješniju redakciju sporta. Tu je koleginica Emina i mladi pravnik, čovjek koji ima najtvrđi etički kodeks u Crnoj Gori. I onda dođe neki mladi pojedinac, kojem rukovodilac iz nekih drugih struktura šapne šta da radi, ali će svako morati da odgovara – vjerujte”, naglasio je Raonić.
Kaže da će konstatno napominjati šta je ko uradio.
“Mi ćemo živjeti, a ja ću svuda podsjećati ko je šta uradio. Vi ste krajem 2024. godine stavili na stub srama najbolje što Crna Gora ima. Njihova imena se vrte po medijima”, saopštio je Raonić večeras na TVCG.
Podsjetio je da su članovi Savjeta RTCG glasali po odluci suda.
“Vi imate odluku suda, pravosnažnu, po tužbi Nikole Markovića koja kaže da se može birati novi direktor od svih prijavljenih kandidata, uključujući i meme. Savjet radi kao kolektivno tijelo, po presudi suda, i donosi odluku”, istakao je Raonić.
Ovo su krupne stvari, kaže Raonić.
“Jedna je stvar podnijeti krivičnu prijavu. Ali ako svjesno ulazite u nešto, a ne postoji pravni stručnjak sa kojim sam razgovarao u prethodnom periodu, a koji mi nije rekao da je ovo budalaština”, naglasio je Raonić.
Informacija je objavljena na privatnom mediju prije nego što je zvanično objavljena, što je intrigantno, ocjenjuje Raonić.
Raonić je istakao da nije na pitanje o podnošenju ostavlke odgovorio ovako direktno želeći da sačuva svoju poziciju, svoju funkciju ili da riješi neka druga pitanja.
“Ja sam ostvaren i egzistencijalno i profesionalno. Meni čin ostavke nije nepoznat. Nekada sam bio član UO Pobjede dok je bila državno preduzeće. Tada sam došao s ciljem da se ukinu pljuvački tekstovi i da utičemo na finansijsku stabilnost. I ja sam vjerovatno istorijski rekorder u CG jer sam podnio ostavku nakon 24 sata, kada sam vidio da ostali članovi UO nijesu imali namjeru da riješe ove probleme. Dakle, ostavka mi nije stran čin. Ja sam i ovdje spreman podnijeti ostavku nakon pravosnažne presude”, kaže Raonić.
Ne postoji politički lider koji nije kritikovao rad Javnog servisa, što me raduje
“Atmosfera u kojoj Javni servis funkcioniše nije povoljna ukoliko se fokusiramo samo na politički ambijent. Dočekujemo osam decenija Javnog servisa u političkom ambijentu koji je turbulentan. Ne postoji politički lider u Crnoj Gori koji nije u nekom momentu kritikovao rad JS. I ja sam srećan zbog toga”, istakao je Raonić.
Kaže da je jedan od ciljeva Javnog servisa želja da se ukaže da nije politika sve u Crnoj Gori.
“Crna Gora kao društvo živi u jednom mnogo širem ambijentu. Živimo u ambijentu u kojem naša kultura nije dovoljno afirmisana, kao ni sport, obrazovanje… Upravo u tim segmentima mi želimo da pomognemo brojnim institucijama. Mi nemamo partnera u komercijalnim emiterima ili institucijama kako da odgovorimo izazovima digitalnog vremena”, ukazao je Raonić.
Govoreći o proslavi povodom 80 godina Javnog servisa, te na pitanje kako gleda na činejnicu da se na proslavi nijesu pojavili predsjendik države, Skupštine i Vlade, Raonić kaže da su na proslavu došli predstavnici kulturnih, ekoloških i sportskih društava.
“Bitnije je što su tu bili neki drugi akteri društva”, istakao je Raonić.
“Tehnološki smo rekonstruisali ovu kuću”
Govoreći o stvarima koje su urađene u Javnom servisu u gotovo tri godine, koliko je na čelu ove medijske kuće, Raonić kaže da je dosta toga urađeno, posebno u segmentu modernizacije rada.
“Iz oblasti funkcionisanja Javnog servisa, kompletnu strukturu i organizaciju smo modernizovali. Rijetka smo institucija koja je smanjila broj zaposlenih. Jedna je od rijetkih institucija koja je prošla kontrolu DRI. Najtransparentnija smo državno rpeduzeće u Crno Gori. Mi smo tehnološki rekonstruisali ovu kuću. Sada smo najmodernija kuća u regionu. Otvorili smo tri nova studija, otvaramo tri lokalna studija van Podgorice”, istakao je Raonić.
Naglašava da je izbalansirano političko izvještavanje odlika Javnog servisa.
“Svi su jednako zastupljeni”, naveo je on.
Istakao je posebna dostignuća u oblasti kulture.
“Po pitanju kulture sam posebno ponosan. Mi smo završili jedan proces koji će značiti objedinjavanje cjelokupne crnogorske kinematografije pod ovim krovom. Otkupili smo od jedne firme, porodice, zahvaljujući jednom patriotskom činu. Otvorili smo Galeriju. Preksjutra otvaramo park skulptura koji, možda jedini u Crnoj Gori, nema političku konotaciju. U toku je proces digitalizacije arhiva”, naveo je Raonić.
Ukazao je da je po pitanju sporta smo zbilja ponosan.
“Ekipa od 15 ljudi radi 1.500 prenosa tokom jedne godine. Samo za OI imali smo na tri kanala istovremeno prenošenje OI, sa svega 6 ljudi u Parizu. Takmičenja crnogorskih sportova se prenose na našim kanalima. Po pitanju ekologije uradili smo revolucionarnu stvar u Crnoj Gori. Imamo električna vozila, solarne panele, recikliramo papir… Ne postoji aspekt društvenog života u kojem nijesmo uspješni. Javni servis prati digitalnu revoluciju. Uvodimo alatke iz oblasti vještačke inteligencije”, istakao je Raonić.
“Pokrećemo OTT platformu”
Generalni direktor ukazao je da se već sjutra kreće sa OTT platformom, koja je svojevrsna revolucija u Crnoj Gori. Pojašnjava da će građani imati priliku da sa svojih smart uređaja pristupe MNE Play platformi. Naglašava da je pvo urađeno za društvo, a ne samo za Javni servis.
“Kada smo krenuli da gradimo ovu streaming platformu, u planiranju smo ovog posla već dvije godine. Mi smo kao menadžment o ovoj platformi razgovarali sa tri vlade i institucijama, ali nijesu imali sluha, pa smo odlučili da radimo sami”, ukazao je Raonić.
Odnos prema javnom servisu države je, kako kaže, fantastičan.
Ali pod time smatram obrazovne, kulturne, prosvjetne i sportske organizacije. Kada je u pitanju država, imamo fenomenalnu saradnju, a kada je riječ o političkim partijama, oni su nezadovoljni, što me raduje”, istakao je Raonić.
Javni servis je jedina crnogorska televizija
Prethodna vlast napravila je ozbiljan problem, smatra Raonić, ukazujući na činejnicu da se medijska scena u Crnoj Gori sastoji se od pet televizija, od kojih su četiri u vlasništvu srbijanskih kompanija.
“Javni servis je jedina crnogorska televizija. Javni servis je stub crnogorske državnosti i suvereniteta”, naglasio je Raonić.
Privatni medij treba da bude privatni medij, a Javni servis da bude Javni servis
Generalni direktor je na pitanje kako bi gledao na rad Javnog servisa da je angažovan u NVO sektoru, u kojem je ranije i gradio karijeru, istakao da bi ukazivao na nezakonitosti.
“Moj cilj je izgradnja sistema koji će biti zasnovan na pravdi i zakonu. Ali nama se, naravno, kroz jednu orkestriranu kampanju želi predstaviti da smo neki ljudi koji kršimo zakone, koji ne poštujemo sudske presude, što je rezultiralo odlukom tužilaštva koja je daleko od prava i zakona,” kazao je Raonić.
Dodao je ukazivao na nezakonitosti, ali bi takođe pomogao ako bi neko radio nešto pozitivno za društvo.
“Ali pozitivno za ovo društvo je da se grade institucije, a ne da se pomaže privatnim medijima. Ne da privatni medij bude Javni servis, nego da privatni medij bude privatni medij, a da Javni servis bude Javni servis,” naglasio je on.
Izvještavanje o događajima na Belvederu
Generalni direktor Boris Raonić upitan je šta se desilo kada je prilikom izvještavanja o dogašajima na Belvederu Javni sevis objavio informaciju da je pucano na policiju na Belvederu, i istakao da postoji težnja određenih struktura društva da se Javni servis predstavi kao anticrnogorski.
“Od prvog dana, određene političke strukture bivše vlasti, kada smo mi došli ovdje, izgubile su moćnu alatku. Kao i neke druge strukture koje su željele da se presele ovdje ili komercijalne medijske strukture koje su htjele da dobiju novu alatku, jer su prodale svoju alatku koja je godinama korišćena. Konkretno govorim o ‘Vijestima’. U takvom smo ambijentu mi došli ovdje i željeli da uradimo nešto od Javnog servisa. Te strukture koje su izgubile poziciju moći željele su da predstave da su ovdje došli neki ljudi koji su anticrnogorski ili antidržavni. Tada se i desio taj famozni Belveder. Šta se tada desilo svi znamo, a Javni servis je tada uspio da reaguje na adekvatan način”, smatra Raonić.
On je naglasio da smo dobili informaciju od Uprave policije da je pucano na policiju.
“I mi smo to prenijeli kao informaciju. Kasnije je direktor policije na skupštinskom odboru potvrdio da je Uprava policije dostavila tu informaciju. Mi smo medij. Mi prenosimo informaciju. Prenijeli smo informaciju od institucije”, podcrtao je Raonić.
Utišavanje himne prilikom utakmice u Nikšiću
Prenos utakmice kada je utišana himna takođe je iskorišćen da se mi predstavimo kao anticrnogorska struktura, smatra Raonić.
“Dva puta smo imali problem s himnom, za vrijeme Olimpijade i sada prilikom utakmice u Nikšiću. I oba puta smo znali o čemu se radi. Kolege su napravile grešku. Niko nikome nije naredio “Ukinite himnu”. Prvi put kolega je rekao: “Desilo se to i to,” sproveli smo internu proceduru. Poslije 15 minuta od situacije u Nikšiću, utvrdili smo o čemu se radi. Ušli smo u sistem i utvrdili grešku, kao i pojedinca koji je napravio grešku. I šta se desilo? Taj pojedinac nije bio spreman da kaže: “Ja sam pogriješio,” i dozvolio je da strukture botova organizovanih kriminalnih grupa krenu u orkestriranu kampanju. Mi smo utvrdili grešku, imamo sve logove i došli smo do osobe. Očekivali smo da će osoba priznati grešku, a mi bismo je zaštitili. Onda je krenula apsurdna priča da se ta osoba progoni jer je Crnogorac ili Crnogorka. Ne progoni se ovdje niko”, istakao je Raonić.
Dodaje da će menadžmment izgurati proces do kraja i angažovati vještake.
“Jer imamo sve dokaze ko je napravio grešku. Bio sam spreman da zaštitim sve naše kolege. Ali gdje vidim da ne postoji spremnost da jačamo ovaj brend, onda je to ozbiljan problem”, naveo je Raonić.
Podsjetio je da je ovaj menadžment kad je počeo angažman, angažovao simfonijski orkestar da snimi crnogorsku himnu.
“To je bio skup projekat. Snimili smo crnogorsku himnu s kojom počinje i završava se program. Prenosimo sve mečeve crnogorskih reprezentacija”, podsjetio je Raonić.
Javni servis je Javni servis zbog čega nijesu srećni oni koji gube milione
Raonić kaže da je sada Javni servis – Javni servis.
“Ali zbog toga nijesu srećni one koji gube milione. Tu mislim na Vijesti. Od kad smo došli na poziciju, Vijesti su objavili 1600 tekstova negativnih na račun Javnog servisa. Nismo odgovorili ni na jedan.
Vijesti su izgubili svoju poziciju. Oni gube milione. To je posrnuće crnogorskog novinarstva. Dok mi snimamo dokumentarce, oni puštaju turske serije i rijaliti programe. Imamo preko 35 specijalizovanih emisija, emisija na manjinskim jezicima… Zato građani moraju da shvate koliko je bitan Javni servis”, istakao je Raonić.
Govoreći o stvarima koje su plasiran eu javnosti oko njegovog imenovanja, ističe da je kao javni funkcioner, u trenutku izbora za mjesto Generalnog direktora bio član Savjeta Agencije za elektronske medije.
“Nakon što sam izabran, podnio sam ostavku. Ostavku sam podnio nakon osam dana”, istakao je Raonić naglašavajući da je imao rok od 30 dana.
“Ukoliko se sjutra, kada ja odem odavde, prijavi, recimo, pet direktora lokalnih javnih emitera, to po ovoj presudi suda znači da svi oni moraju da daju ostavke, a samo jedan će biti izabran. Ostala četiri će ostati bez posla. Ja poštujem pravosnažnu presudu i mogu da kažem da je veoma nelogična”, naveo je Raonić.
U našem Zakonu o Javnom servisu u tom trenutku, kaže Raonić, postoji član koji kaže da se primjenjuje zakonodavstvo iz oblasti konflikta interesa.
“Imamo i mišljenje ASK-a koje kaže da je naše zakonodavstvo neprecizno i da ga treba bolje formulisati”, naveo je Raonić.
Milatović izašao iz uloge predsjednika svih građana
Predsjednik države Jakov Milatović odlučio je, ocjenjuje Raonić, da izađe iz uloge predsjednika svih građana i pređe na politički teren lidera lokalne liste.
“Njemu je bilo bitno da vodi političku bitku preko leđa Javnog servisa. Nažalost, odlučio je da bude lider lokalne liste, a ne predsjednik svih građana”, smatra Raonić.
Podsjetio je da je, kada je biran, odlučio da se za ovo mjesto prijavim u posljednjem trenutku, jer je već postojala ideja da se za ovo mjesto prijavi Nikola Marković, koji je, tvrdi Raonić, imao podršku izvršne vlasti i struktura koje su činile većinu.
“Kada su vidjeli da sam se ja prijavio, tadašnji ministar ekonomije, a današnji predsjednik, i tadašnji premijer Zdravko Krivokapić zvali su ljude koji su bili uključeni u ovaj proces da ih obavještavaju kako da postupaju. I članove Savjeta, i to poslije tri godine. Zbog toga smo imali probleme u funkcionisanju – tadašnji premijer nije dolazio u Javni servis pet-šest mjeseci. Ovdje niko od tih velikih kritičara ne kaže da ste vi uradili nešto loše, nego samo: “Ja bih želio da budem umjesto tebe.” E, pa neće. Neko ko je prodao Vijesti za 10 miliona – srećno mu bilo – neće imati novu alatku u Javnom servisu”, saopštio je Raonić na TVCG.
