Miloš Vuković izvršni direktor “Fidelity consultinga” objavio je nedavno obimnu analizu o prihodima u budžet Crne Gore koji su nastali zbog vanrednih događaja kao što je rat u Ukrajini.
Vuković izvodi jasan zaključak da je vandredni, eksterni događaj (rat u Ukrajini) doveo do pozitivnih ekonomskih tokova za državni budžet što je rezultiralo snažnim rastom četiri kategorije budžetskih prihoda, naročito u 2023. godini.
Podsjetimo u Crnoj Gori u ovom trenutku boravak ima oko 120.000 stranaca, mahom Rusa I Ukrajinaca, što čini oko 20 odsto ukupnog broja stanovnika Crne Gore.
U Vukovićevoj analizi se ističe da sveobuhvatnim pregledom prihoda budžeta, ujedinjenim u jedinstvenu tabelu, od februara 2022. do 31.08.2023. godine, zapaža se značajna dodatna akumulacija u četiri glavne kategorije prihoda državnog budžeta (PDV, akcize, porez na dobit i doprinosi za Fond PIO) u odnosu na modelom projektovane vrijednosti.
-Kada se rat u Ukrajini završi, prihodi budžeta će se vratiti u predvidljive, niže okvire dok će tekući rashodi ostati na visokom nivou, što će izazvati ogroman deficit u javnim finansijama koji će se morati finansirati zaduženjem po visokim kamatama – kaže Vuković.
On navodi da prema podacima, od početka rata (februar 2022. godine) pa do 31. avgusta 2023. godine, u budžet Crne Gore je uplaćeno oko 338 miliona eura više od modelom projektovanih budžetskih prihoda za ove četiri kategorije prihoda.
-Može se sa konstatovati da je rat u Ukrajini glavni uzročnik povećanih budžetskih prihoda u 2022. a naročito u 2023. godini, kada je za prvih osam mjeseci, naplaćeno čak 257 miliona eura više od modelom projektovanih budžetskih prihoda – ističe Vuković.
Ukupno, prihodi su premašili modelom projektovane vrijednosti za 338 miliona eura, s rastom od 81 miliona eura u toku 2022. godine i izuzetnim porastom od 257 miliona eura u 2023. godini.
On tvrdi da se može očekivati da u 2023. godini, ove četiri kategorije prihoda porastu na oko 380 miliona eura u odnosu na modelom projektovane.
-Dakle, izuzetno visoka naplata prihoda budžeta, naročito u 2023. godini, u najvećoj mjeri je rezultat “jednokratnog” eksternog događaja (rat u Ukrajini) i dolaska preko 120.000 ljudi, koji u najvećoj mjeri imaju snažnu kupovnu moć (troše kao 250.000 građana Crne Gore), što pravi ogromne distorzije na crnogorskom tršištu a na štetu najvećeg broja građana Crne Gore koji zbog te činjenice plaćaju veće cijene roba i usluga, sa posebnim akcentom na enormno uvećanje cijene stanova, kako za prodaju, tako za rentu – kaže Vuković.
Na drugoj strain, sada je jasno da su ove brojke mogle da budu značajno bolje, a po nekim analizama zbog sankcija koje smo uvelu Rusiji izgubili smo najmanje onoliko koliko dobijamo doseljavanjem 120.000 stranaca.
Iako je Crna Gora ove godine ostvarila najviše prihoda od turizma, ne može se sa sigurnošću reći da je oboren rekord iz 2019. godine. Jedan od glavnih razloga je, kako je za ADRIA Televiziju kazao ekonomski analitičar Davor Dokić, manji broj turista iz Rusije.
Crna Gora je prije godinu i po uvela sankcije Rusiji, te ukinula direktne letove ka toj zemlji. Zatim je uslijedilo i zamrzavanje imovine za desetine ruskih državljana, a zbog toga su pred Ustavnim sudom dvije inicijative za ocjenu ustavnosti te odluke. Sve ovo je i te kako uticalo na ljetnju turističku sezonu.
Očekuje se da će ukupan prihod od turističke sezone iznositi 1,3 milijarde, ali inflacija od preko 40 odsto uslovila je da smo na istom nivou kao i 2019. godine, kazao je Dokić.
“Nekoliko faktora utiče na to. Prije svega, mi smo se olako odrekli ruskog tržišta. Gospodin Krivokapić, mislim da je on tada bio premijer, prva odluka bila je ukidanje letova iz Moskve za Crnu Goru. Potrčali smo da poslušamo preporuke Evropske Unije, ali EU ne snosi posljedice tih preporuka. Ekonomske posljedice snosi Crna Gora. I mi, da bi neko dobio tapšanje po ramenu, smo se odrekli 300 do 350 miliona čistih prihoda”, rekao je Dokić.
On ističe da je rusko tržište, nakon srpskog, za našu državu najvažnije. Nada se da 44. Vlada neće ponoviti greške prethodnika, već da će slijediti isključivo interese države.
“Ja se nadam da Milojko Spajić neće i Izraelcima da uvede sankcije, evo i oni ratuju sa Palestinom…. Jednom moramo da počnemo da gledamo i slijedimo naše interese. Sve je to okej, sve te preporuke, sve je to lijepo, čujemo i klimnemo glavom, ali nam na prvom mjestu mora biti naš nacionalni interes. A naš nacionalni interes je da budemo domaćinska, dobra zemlja koja prima svakog”, saopštio je Dokić.
Zaključuje da je Crna Gora previše mala da bi rješavala sporove između drugih zemalja, te da odluke poput uvođenja sankcija ne treba donositi ishitreno ne uzimajući u obzir egzistencijalne interese naše države.
Izvor: Dan
