Vodeći ekonomista Svjetske banke za Zapadni Balkan Ričard Rekord rekao je u intervjuu za Glas Amerike da ne očekuje fiskalnu nestabilnost u Crnoj Gori zbog velikog zaduživanja, povećanja plata i smanjenja doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranju, ali je naglasio da je – između ostalog – neophodno osigurati disciplinovanu potrošnju, kako bi budžetski deficit bio održiv.
Zvaničnik Svjetske banke izrazio je i optimizam će inflacija u Crnoj Gori, Srbiji i ostatku regiona nastaviti da pada, uz napomenu da su cijene – posebno hrane, ipak i dalje visoke.
Kada je riječ o ekonomskoj situaciji u regionu, Rekord smatra da i dalje postoji oprezni optimizam.
“Ako pogledate van Zapadnog Balkana, eurozonu – u njoj u najboljem slučaju nema promjena, a moguće je da neki veliki partneri u regionu kao što je Njemačka ulaze u recesiju. Znači, činjenica da se rast malo ubrzava na Zapadnom Balkanu, uglavnom zbog domaćeg povjerenja i većih investicija, uključujući i javnih, ohrabrujući je znak. Stope rasta nisu mnogo snažne – prognoza rasta je 3,3 procenta za ovu i 3,7 za narednu godinu, ali je znatno brže nego što vidimo u Evropskoj uniji”, kazao je Rekord.
On je, međutim, upozorio i na rizike, kao što su povratak inflacije i politička neizvjesnost.
“Stope inflacije su dramatično pale i to smo vidjeli širom svijeta, ne samo na Zapadnom Balkanu. U većini zemalja na Balkanu, inflacija je sada u tom rasponu od 2 do 4 procenta i približava se ciljevima koje su zacrtale centralne banke. To ne znači da su cijene pale, već su se stabilizovale na mnogo višem nivou. I to je imalo stvarne posljedice po životne troškove. Vidjeli smo da rastu zarade, ali ne neophodnim tempom koji prati rast cijena. Očekujemo da inflacija nastavi da pada, ali, naravno, pitanje je kojim će to tempom ići. Brinemo da će inflacija, kada je riječ o cijenama hrane, ostati prilično uporna i visoka. I to je nešto što, naravno, građani primjećuju kada idu u kupovinu”, rekao je Rekord.
On je takođe istakao da je njihova procjena da će inflacija nastaviti da pada ka redovnoj stopi od 2 odsto, ali da uvijek postoji rizik od šokova kada je riječ o cijenama hrane i energenata, što bi moguće moglo da dovede do novog rasta inflacije.
“Nešto slično smo vidjeli proteklih par godina, uključujući konflikte van regiona koji su naravno uticali na cijene energenata. To za sada ne vidimo, ali to treba uvijek pratiti”, dodao je on.
Svjetska banka u svom izvještaju pominje i političku neizvjesnost kao potencijalni rizik, a Rekord smatra da je rat u Ukrajini i dalje jedan od najvećih spoljnjih izazova za region.
“Od ruske invazije na Ukrajinu, vidjeli smo odmah priliv izbjeglica, a zatim ogromne posljedice po cijene energenata. Iz kratkoročne ekonomske perspektive, te vrste posljedica su sada prošle, ali naravno to je uvijek veliki faktor rizika za Zapadni Balkan, imajući u vidu blizinu i uvoz energenata.”
Rekord smatra da je plan rasta EU za Zapadni Balkan, a koji predviđa da Evropska unija izdvoji 6 milijardi dolara za infrastrukturu i reforme da pomogne integraciju regiona u jedinstveno tržište, velika šansa.
“U svijetlu izazova u regionu, vidjeli smo se da se otvara ta prilika za Zapadni Balkan, koja predstavlja kombinaciju novca kao i šansi, sve zajedno 6 milijardi eura. Oko polovine bi bilo uloženo u poboljšanje infrastrukture, a preostala polovina je uslovljena reformama. Do sada, pet od šest ekonomija usaglasilo je akcione planove reformi. To je proces preduzimanja mjera koje su usklađene sa procesom pristupanja Evropskoj uniji, uz resurse koji to podržavaju. Međutim, postoji nekoliko oblasti koje pružaju prilike i prije pristupanja ekonomija Zapadnog Balkana”, kazao je on.
Rekord je dodao da se radi o reformama koje se tiču unapređenja trgovine i da je riječ o ideji kojom se dalje razvija ono što se dogodilo tokom pandemije kovida, kada je Evropska unija omogućila brži protok medicinskih proizvoda i vakcina. Ideja je da se uvedu takozvane zelene trake, odnosno 13 prioritetnih kontrolnih punktova između Zapadnog Balkana i Evropske unije da bi se zaista dramatično ubrzalo vrijeme koje je potrebno da se roba prebaci s jedne strane granice na drugu, uz pojačano dijeljenje informacija i poboljšanje infrastrukture. On smatra da je to važno zašto što se sa EU i dalje obavlja oko 70 odsto trgovine i da je riječ i o velikom investicionom partneru. Mnogo ekonomskih prilika potiče od integracije sa globalnim lancima. I drugo je šansa za Zapadni Balkan da se pridruži jedinstvenom platnom sistemu EU. On ističe da bi za Crnu Goru to moglo da se dogodi za nekoliko nedjelja i da bi se time dramatično smanjili troškovi i vrijeme potrebno za novčane transakcije između Zapadnog Balkana i Evropske unije. Prema njihovim procjenama, oko 800 miliona eura godišnje troši se na doznake i bila bi ogromna finansijska prilika ako bi se to samo prepolovilo.
Rekord ocjenjuje da bi to moglo da se dogodi do kraja godine za region i dodaje da je niz zemalja formalno podnijelo prijave da se priključe jedinstvenom platnom sistemu.
“Očekujemo da se uskoro donese odluka za Crnu Goru. Mislim da su i druge ekonomije – Albanija, Sjeverna Makedonija, Srbija – prilično blizu. To nije samo pitanje da se postane dio platnog sistema, tu su i poboljšanja infrastrukture kada je riječ o bankarskim sistemima. Međutim, to je nešto što će se dogoditi veoma brzo. I tu će građani zaista da primjete razliku, mnogo prije pristupanja”, istakao je on.
Rekord je objasnio i koje konkretne benefite će to donijeti Crnoj Gori.
“Na primjer, ja živim u Beču. Ako želim da pošaljem novac iz Beča, Austrije u Njemačku, uradim transfer preko jedinstvenog platnog sistema (SEPA) i on se obavlja gotovo odmah, bez ikakvih dodatnih troškova. I za nekoliko mjeseci na Zapadnom Balkanu, kada zemlje budu dio platnog sistema i kada obave infrastrukturna poboljšanja u smislu bankarskog sistema, imaćete mnogo brže prekogranične isplate, uz značajno niže troškove. I u regionu ima mnogo doznaka iz Evrope, često povezanih sa velikim troškovima”.
Bez većeg uticaja povećanja plata na inflaciju u Crnoj Gori
Povodom primjene vladinog programa Evropa sad 2, u okviru kojeg su povećane plate građanima, Rekord smatra da je Crna Gora proteklih par godina na putu fiskalne konsolidacije, da je javni dug značajno smanjen u tom periodu, u okviru napora da se poboljša ubiranje prihoda i zauzme promišljen pristup potrošnji.
“Cilj programa Evropa sad dva je poboljšanje životnog standarda građana i dio toga je povećanje zarada. Što je više novca u džepovima građana, to vjerovatno znači i veću potrošnju. I dalje smo optimisti da će inflacija nastaviti da pada, s obzirom na to da su mnogi faktori koji su podsticali rast bili spoljašnji. Izazov je, srednjoročno gledano, naravno, otvaranje više radnih mjesta i poboljšanje produktivnosti, što bi vremenom omogućilo održivo povećanje zarada”, kazao je on.
Rekord takođe smatra da ta povećana potrošnja neće značajno uticati na inflaciju i da će se nastaviti pad.
Povodom odluke Vlade da smanji doprinose za penzije što će, kako procjenjuje Svjetska banka, dovesti do budžetskog deficita uprkos planiranim vladinim mjerama, Svjetska banka preporučuje dodatne mjere za fiskalnu konsolidaciju.
“Ima niz mjera… Vlada već razmatra proširenje baze za porez na dodatu vrijednost, eliminisanje određenih izuzeća. Ima više oblasti ekonomske aktivnosti koje bi mogle da se podvedu pod poresku bazu, da se smanje poreske i druge olakšice i da se možda napravi malo više prostora da se nadoknade neke od izmjena. I naravno, snažniji ekonomski rast bi osnažio ukupne prihode”, kazao je Rekord i dodao da smatra da je riječ o ambicioznom planu koji ima svaku šansu da bude uspješan, ističući da tu ima niz mjera koje se mogu preduzeti, kao dio većeg konteksta ubrzanja rasta, privlačenja više investicija, i napredovanja na putu ka Evropskoj uniji.
Glas Amerike: I pored značajne finansijske potrebe Crne Gore u budućnosti, u svjetlu izazova kada je riječ o globalnim finansijskim uslovima, a imajući u vidu da će biti suočena i sa deficitom naredne godine, Rekord smatra da je Crna Gora u snažnoj poziciji, napominjući da je udio ukupnog duga u BDP-u značajno pao posljednjih pet godina.
Iako Svjetska banka prognozira rast duga naredne godine, Rekord smatra da se prije samo tri, četiri godine govorilo o oko 100 odsto BDP-a.
“Sada je mislim ispod 60 procenata. Znači ima mnogo prostora, koji je napravljen kao rezultat prošle fiskalne konsolidacije. Naravno, postoje spoljašnje finansijske potrebe i euroobveznice koje dolaze na naplatu. Međutim, i dalje postoji povjerenje tržišta u kapacitet Crne Gore da izdaje euroobveznice. I spoljašnji finansijski uslovi se u stvari poboljšavaju. Takođe imate taj novi plan rasta za Zapadni Balkan, a Crna Gora se smatra predvodnicom u procesu pristupanja EU. To znači da postoji mnogo povjerenja investitora i kada je riječ o ekonomiji i javnom dugu Crne Gore”, kazao je.
Na pitanje šta podrazumijeva napomena Svjetske banke da je za održiv dug potrebna snažna fiskalna disciplina, Rekord odgovara da to znači da se osigura da je raspon prihoda i dalje pouzdan, ali da se osigura i disciplina kada je riječ o potrošnji, kako bi budžetski deficit – koji često raste i pada u zavisnosti od potreba i vladinih prioriteta – bio održiv u srednjem roku.
“Kako bi dug bio održiv i može biti finansiran u srednjem roku. I Crna Gora je svakako u okvirima tih parametara. Ali naravno, kao i svugdje, važno je osigurati dalji rast i povjerenje investitora i biznisa”, zaključio je Rekord.
