Crna Gora danas ima jednu od najnižih stopa poreskog opterećenja na zarade zaposlenih u Evropi. Vjerovali ili ne, po poreskom opterećenju na zarade građana stojimo bolje od Švajcarske (23,50%), a po pitanju povoljnosti ambijenta za strane investicije blizu smo Kipru.
Naime, zahvaljujući programu ES2, poreski klin za prosječnu platu iznosi samo 16,2%, što znači da na 100€ zarade, zaposleni zadržava 83,8€, a državi ide 16,2€. Poređenja radi, u regionu, u BIH na zarađenih 100€, zaposleni zadržava 57,4€ a država naplaćuje 42,6€, dok je u Hrvatskoj poreski klin na prosječnu platu 39,2% što znači da zaposleni zadržava 60,8€, dakle, 23€ manje od crnogorskog građanina.
Takođe, nivoi oporezovanja variraju od visine plate i cilj je da građanima omogući što povoljniju finansijsku sigurnost, pa tako poreski klin u slučaju minimalne zarade od 600€ iznosi 11,1% a na zaradu od 800€ 13,5%.
Pomenuto nije samo slika odlične situacije za građane Crne Gore, već nizak poreski klin (porezi koji se plaćaju kao razlika između bruto i neto zarade) je primamljiv i za investitore jer Crnu Goru čini afirmativnim ambijentom za strane investicije, što za Kipar važi već nekoliko decenija. Dakle, ko god bude htio da investira na Zapadnom Balkanu, Crna Gora će biti destinacija koja će se prvo uzimati u obzir.
Kada se svedu računi dosadašnjih reformi od 2022. godine, tzv. presipanje iz šupljega u prazno, konstatujemo da nakon 2 godine implementacije Programa ES1 i ES2, poreski klin na prosječnu zaradu je smanjen za 23%, prosječne zarade su uvećane 100%, minimalna zarada za SSS uvećana je za 170%, za VSS 260% dok je uporedo sa tim minimalna penzija uvećana 3 puta.
U suštini, dok su građani morali da izdavajuju 40% bruto zarade za poreze i doprinose, kako bi sebi u starosti obezbijedili penziju, minimalna penzija je bila 147€, dok ovim reformama, građani izdvajaju 16% za poreze i doprinose, imaju veću zaradu, a ujedno ih očekuje minimalna penzija od 450 €.
Točak ekonomske revolucije je pokrenut u Crnoj Gori.
Redakcija Portala PRESS
