Rođenje jedne nacije (eng. The Birth of a Nation) slavna, ali i kontroverzna američka crno-bijela nijema istorijska drama iz 1915. koju je režirao D. W. Griffith, a koja govori o usponu Ku Klux Klana u SAD-u 19. vijeka. Film je bio jedan od najpopularnijih i komercijalno najuspješnijih tokom nijemog razdoblja, ali je još i tada bio na zlu glasu zbog pozitivnog portreta Klana i opravdavanja rasne segregacije.
Filmska ekipa
Režija: D. W. Griffith
Glume: Lillian Gish (Elsie Stoneman), Robert Harron (Tod Stoneman), Henry B. Walthall (Ben Cameron), Mae Marsh (Flora Cameron), Ralph Lewis (Austin Stoneman) i dr.
Uvod
Film je snimljen prema romanu “The Clansman” kojeg je napisao Thomas Dixon. To je bio prvi film u istoriji kinematografije koji je trajao preko 100 minuta te upotrijebio tehnike skokovite montaže i krupnog plana lica, a na premijeri 1915. u Los Angelesu se zvao po naslovu iz romana, da bi kasnije bio ipak preimenovan u “Rođenje jedne nacije”. Iako je film koštao tada astronomskih 110.000 $, u bioskopima je zaradio rekordnih 10 miliona $, što je Griffithu omogućilo snimanje spektakla “Netrpeljivost”. Uz to, “Nacija” nema nijednog crnoputog glumca – svi glumci su bijelci koji su sa šminkom maskirani da su crnci.
Kontroverza filma leži u tome što se u njegovoj priči predstavlja kako je rasistički Ku Klux Klan iznikao na jugu SAD-a da bi uspostavio mir i štitio bijelce od “divljih” i “opasnih” crnaca. Takav stav je u to doba prevladavao kod američkih istoričara ali je kasnije, naravno, osporen. Film je nakon premijere film izazvao proteste i kod crnaca i kod bijelaca, a Griffith je izjavio kako je bio iznenađen teškim kritikama, te da nije znao zbog čega su se dešavale. 1916. Ku Klux Klan je ponovo postao aktivan u državi a neki su to povezali s pojavom filma.
Radnja
SAD, 1861. Američke porodice: Stonemani, na sjeveru, te Cameroni, na jugu, žive u slozi. Porodica Stoneman se sastoji od oca Austina, dva sina i kćerke Elsie. Porodica Cameron: dvije sestre, Margaret i Flora, te tri brata, među kojima je i mladić Ben. Stariji Austinov sin, Tod Stoneman, se zaljubi u Margaret a Ben u Elsie.
No, tada izbije Američki građanski rat i sinovi se pridruže borbi između sjevera i juga. Crnoputi militanti, koje predvodi bijelac, upadaju u kuću Camerona i napadaju žene, ali ih zaustavljaju konfederacijski vojnici, dok u ratu ginu dvoje Cameronovih sinova i najmlađi Stonemanov sin. Ben biva ranjen i završi u sjevernjačkoj bolnici kod Elsie, koja je postala medicinska sestra. Rat završi, ali, Abraham Lincoln bude ubijen u pozorištu pa Austin Stoneman i drugi radikalni kongresmeni odluče kazniti jug i dati crncima slobodu.
Austin i njegov kolega, mulat Silas Lynch, daju crncima pravo da zavladaju jugom i sa bijelcima. Ben stoga osniva Ku Klux Klan kako bi vratio mir i red u to područje, iako se Elsie buni protiv toga. Crnac Gus, bivši rob i ubica, zaprosi bjelkinju Floru, na što ona skoči s litice, radije birajući smrt nego da je dira crnoputi muškarac. Klan stoga ubije Gusa a Lynch naredi da se ta organizacija iskorijeni. Uz to, Lynch pokušava natjerati Elsie da se uda za njega. Ipak, Klan osnaži i dobije nove članove, spasi kuću Camerona od crnoputih militanata te zabrani crncima da glasaju. Phil i Margaret, te Ben i Elsie se vjenčaju na kraju.
Kritike
Većina kritičara hvali film, ističući kako je od izuzetne važnosti za istoriju kinematografije iako priznaju da je iritantan sa svojom rasističkom ideologijom. John Gilchist, pak, je branio film od takvih optužbi: „Ovo je film koji bi se trebao koristiti za učenje protiv rasizma, i trebao bi se čuvati a ne odbacivati. Poklonici ovog filma se često karakterišu ili kao rasisti ili tvrdokorni filmski ljubitelji koji ignorišu kontroverznu prirodu priče… Čak i ako je Griffith imao upitna vjerovanja, njegov talent se nije mogao negirati… Većina američke mračne istorije se ignoriše. To me zbunjuje. Da li mi skrivamo nacističku propagandu jer je prebolna za gledanje? Mi nikada ne bismo ni pomislili to učiniti jer grijesi počinjeni tada nikada ne bi trebali biti zaboravljeni. Zašto bi onda grijesi naše vlastite zemlje bili uopšte drugačiji?“ Dennis Schwartz je utvrdio: „Ukliješten od kontroverze zbog svog očitog rasizma, monstruoznog portreta crnaca, zagovaranja Klana, odobravanja ropstva, poremećenog romantičnog pogleda na stari Jug kao mjesto gdje su se majstor i rob slagali baš dobro te izjave da su crnci silovatelji bijelih žena. Ipak, to je svejedno jedan od najuticajnijih filmova zbog vještine na koji je mijenjao jezik i tehnike kinematografije“.
Slavni Roger Ebert je napisao: „Griffith i „Rođenje jedne nacije“ nisu bili ništa više prosvijetljeni od Amerike koja ih je stvorila. Film predstavlja u kojoj je mjeri bijeli Amerikanac mogao biti rasista a da nije ni znao da je uopšte rasista. To vrijedi znati. Crnci su to već znali i iskusili, no „Nacija“ je to demonstrirala u jasnoj perspektivi. On je ogledalo svojeg vremena i to mu je, na žalost, jedna od njegovih vrlina. Da bismo razumjeli „Naciju“ moramo prvo razumjeti razliku između toga što mi donesemo filmu, te što film donese nama. Svi filmski ljubitelji moraju prije ili kasnije doći do tačke gdje vide film za ono što je, a ne za ono što oni osjećaju o njemu. „Nacija“ nije loš film jer zagovara zlo. Poput filma Leni Riefenstahl „Triumf des Willens“ koji je veliki film iako zagovara zlo. Da razumijemo kako to ostvaruje moramo naučiti puno o fimu, te čak i nešto o zlu… Glavna je pretpostavka da umjetnost mora služiti ljepoti i istini. Ja bih rado mislio da bi to trebala, no, postoji i umjetnost koja ne služi ničemu od toga a opet daje dubok uvid u ljudsku prirodu, pomažući nam razumjeti dobro i zlo“.
S druge strane, nezadovoljni Ken Hanke je zaključio: „Važan film, da, ali da li je zbilja tako dobar? Ne“ Alex Sandell: “Revolucionaran film, ali previše rasistički da se u njemu uživa“.
Priredio: Dragan Leković
