Ministarstvo kulture i medija nikada nije vidjelo amandmane na medijske zakone koje je Evropskoj komisiji (EK) uputio Kabinet premijera Milojka Spajića.
To je večeras u emisiji Reflektor na Televiziji Vijesti rekao Neđeljko Rudović, generalni direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija.
„Ministarstvo kulture i medija nije zvanično dobilo mišljenje EK o amandmanima na medijske zakone, zato što nije ni tražilo mišljenje na te dodatne izmjene koje su zahtijevane, od pretpostavljam Kabineta premijera ili nekog drugog člana Vlade, ali mi za to ne znamo, kao ministarstvo koje je ovlašćeni predlagač medijskih zakona“, istakao je Rudović.
„Vijesti“ su ranije danas objavile da je EK odobrila je amandmane na medijske zakone, pa će Vlada sjutra održati sjednicu na kojoj će razmatrati propise iz EU agende, potrebne za dobijanje Izvještaja o procjeni ispunjenosti mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR).
Ta sjednica prvo je bila najavljena za subotu, a zatim za ponedjeljak. Jedan od razloga odlaganja sjednice Vlade je taj što se čekalo mišljenje EK na amandmane na medijske zakone koje je uputio Kabinet Spajića, nakon već dobijenog pozitivnog mišljenja EK na zakone.
Rudović je večeras u smisiji Reflektor kazao i da je ministarka kulture i medija Tamara Vujović večeras u Budvi na događaju koji se tiče saradnje regionalnih javnih emitera, i da je na tom događaju generalni direktor Radio televizija Crne Gore (RTCG) Boris Raonić govorio o amandmanima, odnosno o mišljenju EK na te amandmane.
Rudović je rekao i da su ih mediji obavijestili o tome da je Vlada danas dobila mišljenje EK o amandmanima.
„Šta piše u mišljenju i koji bi to mogli biti amandmani, mi smo večeras u Budvi na tom događaju čuli od generalnog direktora RTCG. Ministarstvo kulture i medija je naravno imalo određene informacije o tim amandmanima, neformalnim putem. Mi smo od EK prvi put saznali da se pripremaju određeni amandmani i da će se zahtijevati njihovo mišljenje, međutim mi nikada nijesmo vidjeli te amandmane koji su zvanično poslati EK, niti smo zvanično vidjeli mišljenje EK“, rekao je Rudović.
Voditeljka i urednica emisije Reflektor, Aleksandra Mudreša je konstatovala da Ministarstvo kulture i medija ne zna šta su amandmani i šta piše u mišljenju EK o amandmanioma koji je Spajićev kabinet poslao Briselu i pitala Rudovića da li to znači da ih je sam vrh Vlade odnosno Spajić isključio iz priče.
„To možete da tumačite na taj način, možete da tumačite kako mislite da je potrebno“, kazao je Rudović.
Na pitanje kako on to tumači, i šta ovo za njega znači, Rudović je rekao da to znači da je Ministarstvo kulture i medija u nekoliko intervala zauzelo vrlo jasan stav.
„Dakle da su predlozi zakona koje je pripremilo, a koji su bili rezultat rada radne grupe u kojoj su bili zastupljeni predstavnici medijske zajednice, nezavisnih regulatora, sindikata medija, nevladinih organizacija, pravosuđa i državnih institucija, prava mjera, i da su ti zakoni iza kojih i dalje stoji Ministarstvo kulture i medija apsolutno u javnom interesu, da predstavljaju najbolji mogući balans, donose ogromne iskorake i kada je u pitanju krovni zakon o medijima i kada su u pitanju zakoni o javnom medijskom servisu RTCG i o audio-vizuelnim medijskim uslugama. Direktorat za medije odnosno Ministarstvo kulture i medija, odnosno ministarka Tamara Vujović je snažno branila te zakone na nedavnoj sjednici Vladine komisije koja je održana prošle sedmice i mi apsolutno ostajemo pri svojim predlozima. Vlada ima ovlašćenje da utvrdi konačne predloge zakona. Na sjutrašnjoj sjednici ćemo vidjeti šta će biti njihov sadržaj“, rekao je Rudović.
On je kazao da Ministarstvo kulture i medija nije htjelo da odustane od bazičnih normi i rješenja koja predstavljaju iskorake, koja prije svega znače depolitizaciju Javnog servisa, snažniju nezavisnost Javnog servisa itd.
„Ministarstvo kulture i medija jasno i glasno brani taj stav“, rekao je Rudović.
Na pitanje je li EK aminovala amandmane koje je poslao Spajić, odnosno da li su oni za njih prihvatljivi ili ne, Rudović je rekao da „formalno jesu, kao što su prije toga aminovali i predloge zakona koje je pripremilo Ministarstvo kulture i medija i poslalo EK na mišljenje“.
„Mi smo imali izvanrednu, plodotvornu, dnevnu i noćnu saradnju sa predstavnicima EK, prije toga sa ekspertima Savjeta Evrope i rješenja koje je pripremilo Ministarstvo kulture i medija su apsolutno u skladu sa evropskim standardima. Ovdje se zapravo radi o rješenjima koja nijesu dio evropskog pravnog sistema ili evropskog zakonodavstva, i u takvoj situaciji EK ne može da kaže da nešto nije saglasno sa njihovim standardima ako to nije propisano u evropskim direktivama ili uredbama. I zbog toga imamo ovakav stav EK. Dakle potpuno u skladu sa standardima EK su zakoni koje je pripremilo Ministarstvo kulture i medija“, kazao je on.
Kako su „Vijesti“ ranije objavile, amandmani su zasnovani na primjedbama jednog broja nevladinih organizacija (NVO), koje su tražile da se ne povećava broj članova Savjeta RTCG sa devet na 11, da se za direktora traži radno iskustvo od pet godina, umjesto deset kako piše u predloženom Nacrtu zakona, da skupštinski Administrativni odbor ima zadnju riječ koje NVO mogu da predlože članove Savjeta RTCG, a ne da to zavisi od broja relevantnih NVO koje su predložile kandidate.
Predloženo je i da se komercijalnim televizijama poveća udio sopstvene produkcije na 30 odsto, a da se RTCG-u ponovo omogući emitovanje reklama u prajm tajmu.
Prema informacijama „Vijesti“, EK je tražila mišljenje od Savjeta Evrope čiji su eksperti rekli da ne postoje standardi kada su ove stvari u pitanju i da to nije dio „akija (Aquis)“. Eksperti su naveli da su u pitanju tehnički amandmani „koji ne pokreću nikakva pitanja u vezi sa standardima Savjeta Evrope“.
Vlada, prije juna kada se očekuje IBAR, osim medijskih, treba da utvrdi sistemske zakone u oblasti pravosuđa i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, između ostalog izmjene i dopune: Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o Državnom tužilaštvu, Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, Zakona o sprečavanju korupcije, Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću i Zakonika o krivičnom postupku.
Izvor: Vijesti
