Ako u Crnoj Gori postoji tačka spajanja svih građana, političara, turističkih radnika i privrednika, to je stav da treba da budemo dio Evropske unije, ali malo ko u javnosti govori o posljedicama bezuslovnog slijeđenja spoljnopolitičkih smjernica Brisela.
Kada se objektivno sagledaju rezultati, postaje očigledno da smo sebi nanijeli znatnu ekonomsku štetu, a posebno je na udaru bio turizam, kao jedan od najvažnijih sektora naše privrede. Naime, iako smo se odrekli velikog broja turista i milionskih prihoda, odštetu za taj gubitak nećemo dobiti – bez obzira na to što ona po nekim procjenama iznosi preko dvije milijarde eura. Zato se sve češće čuju predlozi da bismo od EU morali da tražimo neku vrstu bespovratne finansijske pomoći kako bismo sanirali tu štetu.
Uvođenje sankcija Ruskoj Federaciji zbog rata u Ukrajini ni u kom slučaju ne treba dovoditi u pitanje, ali ogromnu štetu bi na neki način morali da nadoknadimo, jer ona stvara problem i pri punjenju budžeta.
Problem nije samo u odlukama koje su dolazile spolja, već i u načinu na koji smo sami tretirali statistiku. Naime, tokom 2023. godine zvaničnim statističkim podacima o turizmu obuhvaćeni su i ruski i ukrajinski državljani koji su u Crnu Goru došli bježeći od rata. Time je stvorena iskrivljena slika o uspješnosti turističke sezone, što je dovelo do pogrešnih zaključaka i odluka za naredni period. Tek sada, kada je broj dolazaka i ostvarenih noćenja opao, razumijemo da je prethodni rast bio vještački.
Prema podacima Monstata, Crnu Goru je u 2023. godini posjetilo 2,6 miliona turista, koji su ostvarili 15,6 miliona noćenja. Broj turista bio je manji za svega sedam hiljada u odnosu na godinu ranije, ali je broj noćenja opao za čak 800 hiljada.
Istraživač Centra za istraživanje i razvoj turizma Petar Golubović kazao je za Javni servis da su u zvaničnu statistiku 2023. godine ušli i državljani Rusije koji su u našoj zemlji našli utočište.
– Ako bismo te ruske državljane izuzeli iz podataka za 2023, došli bismo do zaključka da je u 2024. godini broj dolazaka zapravo bio u porastu za 2,9 odsto. To pokazuje da je realna turistička slika daleko bolja nego što je zvanično predstavljena – istakao je Golubović.
Kako je dodao, samo u privatnom smještaju, Rusi su 2024. godine ostvarili milion noćenja manje nego 2023, što objašnjava ukupni pad.
– Treba jasno razdvojiti turiste od emigranata. Ukoliko bismo izuzeli državljane Rusije koji su boravili u privatnom smještaju, vidjelo bi se da je broj dolazaka i noćenja u 2024. zapravo bio u porastu. Konkretno, broj dolazaka je porastao za 2,9 odsto, a broj noćenja za 1,7 odsto – kazao je Golubović.
Ipak, i pored tih statističkih korekcija, realnost je da su prihodi od turizma pali. Centralna banka Crne Gore zabilježila je da je 2024. godine prihod od turizma iznosio 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023.
Gubitak ruskih turista, koji su tradicionalno činili značajan dio turističke potrošnje u Crnoj Gori, direktno je uticao na prihode. Ekonomski analitičar Davor Dokić smatra da je pitanje kompenzacije za taj gubitak ključno.
– Nijesam pristalica slijepog slušanja Evropske unije. Mi nismo članica EU, već imamo isti status kao Turska – članica NATO-a i kandidat za EU. Turska nije uvela sankcije Rusiji, zbog čega su milioni ruskih turista otišli u tu zemlju i tamo ostavili novac koji je mogao ostati kod nas – ističe Dokić.
On smatra da Crna Gora mora da traži kompenzaciju od Brisela.
– Ko će nama nadoknaditi izgubljene dvije milijarde eura? Ako uništimo turizam, svi kolektivno možemo da se iselimo. Brisel neće više brinuti o našim interesima od nas samih – upozorava Dokić.
Sličan stav ima i ekonomski analitičar Predrag Zečević, koji smatra da je pitanje uvođenja viza dodatni problem za turistički sektor.
– Gubitak ruskog tržišta uticao je i na druge grane ekonomije. Na primjer, kompanija „Plantaže“ je zbog toga praktično ušla u stečaj. Ako nas sada Brisel primora da uvedemo vize za određene države, moramo da tražimo nadoknadu štete. Egalizacioni fond treba da nam kompenzira izgubljena sredstva – kazao je Zečević.
Voditi proaktivnu turističku politiku
Umjesto pasivnog praćenja odluka Evropske unije, bez jasne procjene kako će se one odraziti na našu ekonomiju, Crna Gora bi morala da vodi proaktivnu turističku politiku. To podrazumijeva jasnije definisanje turističke statistike, kako se ne bi ponavljale greške iz 2023, ali i aktivnije zastupanje interesa domaće privrede pred institucijama EU.
Države članice Evropske unije poput Grčke, Španije i Italije dobijaju značajne subvencije i finansijsku podršku iz evropskih fondova, dok Crna Gora, koja je slijedila istu politiku bez ikakve kompenzacije, sada snosi isključivo troškove takvih odluka.
Ako Evropska unija želi da kandidati za članstvo budu dosljedni u spoljnopolitičkim stavovima, onda bi trebalo da postoji i mehanizam za finansijsku podršku u slučajevima kada trpe ekonomsku štetu zbog takve politike. Ako to izostane, Crna Gora bi trebalo da preispita svoj pristup i počne da donosi odluke koje prije svega štite njene sopstvene interese.
Izvor: Dan
