Glasanje za sudije Ustavnog suda sa potrebnom većinom za neophodne kandidate – idealno za sva četiri – biće odlučujuće za Crnu Goru i na političarima je da to sprovedu, poručio je austrijski ministar vanjskih poslova Aleksander Šalenberg.
”Ako proces ponovo ne uspije, svi mi u EU odlučujemo o daljim koracima. Kao što smo jasno rekli tokom naše posjete, proširenje nije jednosmjerna ulica”, rekao je Šalenberg u intervjuu “Vijestima”.
Poručuje da je za Crnu Goru ulog veliki i sada je ključno vrijeme, jer EU ne može da dozvoli nestabilnost u regionu.
Koji su ključni utisci iz Vaše misije u Podgorici u decembru 2022?
Moja posjeta zajedno sa slovenačkom ministarkom vanjskih poslova Tanjom Fajon prošlog mjeseca pod mandatom visokog predstavnika EU Žozepa Borelja, bila je da spriječimo da crnogorski voz za Evropu iskoči iz šina. Razgovarali smo sa predsjednikom države Milom Ðukanovićem, predsjednicom Skupštine Danijelom Đurović i vršiocem dužnosti premijera Dritanom Abazovićem, i izrazili zajedničku zabrinutost zbog unutrašnjeg političkog ćorsokaka i ukazali na potrebe rješavanja institucionalnog i političkog zastoja. Naša posjeta je poslužila kao poziv za buđenje. Naš utisak je bio da su svi sagovornici razumjeli razlog naše zabrinutosti. Što je još važnije, svi su izrazili spremnost da urade svoj dio posla na ublažavanju situacije i istakli svoju posvećenost evropskim integracijama. I imam utisak da smo ostvarili naš ključni cilj: Skupština je od tada ponovo pokrenula procedure za izglasavanje sudija za četiri upražnjena mjesta Ustavnog suda.
Koliko je, sa Vaše tačke gledišta, trenutno ozbiljna situacija u Crnoj Gori i gdje vidite njen glavni uzrok?
Situacija je ozbiljna i daje razlog za pravu zabrinutost. Crna Gora je dugo bila predvodnik na putu ka EU i naša želja je da ona ostane pionir na tom putu među zemljama Zapadnog Balkana. Iz geopolitičke perspektive, uzimajući u obzir ruski agresorski rat protiv Ukrajine, ovo je sada važnije nego ikada. Državama Zapadnog Balkana je potrebna kredibilna perspektiva EU, ali i one moraju da urade svoj dio posla. Potpuno funkcionalne demokratske institucije i ustavna kontrola i ravnoteža su fundamentalni za naš evropski način života, a samim tim i za evropske integracije. Sve drugo bilo bi gorko razočarenje za građane Crne Gore i za cijeli region. To ne može biti u interesu političkog vrha zemlje.
Da li ste saglasni sa konstatacijom da je Crna Gora rak-rana?
Ne možemo sebi dozvoliti nestabilnost u regionu. Jedini put regiona je ka EU, podržavanju naših vrijednosti i sprovođenju reformi. Nastavićemo da nudimo kredibilnu perspektivu članstva i da region povežemo bliže sa EU. Ali potrebno je da to, naravno, bude dvosmjerna ulica.
Šta će EU učiniti ukoliko propadne i ovaj pokušaj da Ustavni sud ponovo profunkcioniše?
Ovo je proces koji ide korak po korak. Nakon završetka saslušanja na Odboru, sada je važno da Skupština odluči i da u februaru završi sa imenovanjem ustavnih sudija. Moj utisak je da postoji istinski interes svih aktera da se to ostvari. Glasanje u plenumu sa potrebnom većinom za neophodne
kandidate – idealno za sva četiri – biće odlučujuće. Na političarima Crne Gore je da to sprovedu. Ako proces ponovo ne uspije, svi mi u EU odlučujemo o daljim koracima. Kao što smo jasno rekli tokom naše posjete, proširenje nije jednosmjerna ulica.
Vidite li potencijalni rizik i za EU i za Crnu Goru, ako se pregovarački proces formalno zaustavi, s obzirom na aktuelne geopolitičke izazove, naročito rusku invaziju?
Ne postoji geopolitički vakuum. Stoga je važno da se politička blokada što prije okonča kako bi se Crna Gora vratila na put reformi i EU integracija. Pomno ćemo pratiti situaciju i nastaviti naš angažman na svim nivoima.
Savjet za vanjske poslove razgovarao je o Crnoj Gori, ali kratko. Postojao je određeni nivo očekivanja da će biti oštrih riječi o situaciji u Crnoj Gori. Kako to komentarišete?
Tanja Fajon i ja smo 23. januara obavijestili Savjet za vanjske poslove o našoj zajedničkoj posjeti u decembru i iznijeli našu procjenu situacije. Naša ključna poruka je bila da je sljedeći i hitni korak Crne Gore na putu ka EU obnavljanje potpuno funkcionalnog Ustavnog suda.
Kako gledate na preuzimanje odgovornosti za nastalu situaciju – u kom dijelu krivite vlast i skupštinsku većinu, a u kom dijelu smatrate da je odgovorna opozicija?
Crnoj Gori su potrebni – ona ih zaslužuje – konstruktivni načini izlaska iz sadašnjeg zastoja. I to je ono što smo naglasili tokom naše posjete. Ne radi se o prebacivanju krivice između vlasti i opozicije. Svi akteri imaju odgovornost da pronađu odgovarajuće rješenje u ovoj izazovnoj situaciji i da ostave po strani kratkoročne političke kalkulacije. Za Crnu Goru je ulog veliki. Veoma je pozitivno što su saslušanja kandidata za upražnjena mjesta u Ustavnom sudu pokrenuta kao reakcija na našu posjetu u decembru. Ali sada je ključno vrijeme. Nužno je da Skupština brzo donese odluku kako bi nedostajuće sudije u Ustavnom sudu mogle biti imenovane i kako bi ponovo bila vraćena funkcionalnost Ustavnog suda kao čuvara vladavine prava.
Da li ste saglasni sa izjavama da međunarodna zajednica, posebno u EU, previđa ulogu DPS-a u aktuelnoj političkoj krizi?
Moramo da prestanemo da upiremo prstom. Svi politički akteri moraju biti uključeni kako bi se okončao politički zastoj i osiguralo pravilno funkcionisanje institucija.
Pregovori nijesu stali, postoje reformske praznine
Posljednje poglavlje u pregovaračkom procesu je zatvoreno još 2017. Da li su pregovori već stali, samo što to nije zvanično objavljeno?
Pregovori nijesu stali. Evropska komisija je u svom najnovijem izvještaju iz oktobra 2022. godine potvrdila značajne reformske praznine. Upravo zbog toga se politička blokada mora okončati. Želim da Crna Gora ponovo postane uzor ostalim zemljama kandidatima za članstvo u EU.
Izvor: vijesti.me
