Crna Gora treba da crpi snagu iz svoje bogate i ponosite istorije, uz uvažavanje značajnog napretka koji je do sada napravila. Kao nezavisna i suverena država treba da ide naprijed bez nepotrebnog kompleksa manje vrijednosti. Ima sve mogućnosti da se pridruži EU u okviru sadašnjeg mandata evropskih institucija.
To se navodi u Nacrtu izvještaja o napretku naše zemlje ka EU u 2024. godini koji je sačinio izvjestilac EP za Crnu Goru Marjan Šarec, a koji je juče usvojen.
Slovenački parlamentarac, koji je u novom svojstvu prvi put boravio u našoj zemlji od 27. do 31. januara ove godine, za svoje ocjene takođe je koristio detalje izvještaja Evropske komisije iz 2023. i 2024. godine. Sve to rezultiralo je dokumentom u kojem hvali mnoge poteze Crne Gore, dok se kritike u najvećem dijelu odnose na ista pitanja kao i prethodnih godina.
Ipak, posebno interesantan dio dokumenta jeste objašnjenje u kojem Šarec odlično sublimira sve ono što je uticalo i utiče na crnogorsko društvo.
– Crna Gora je nacija sa bogatom, ali ponekad burnom istorijom. I pored toga što nije ni moja uloga, ni naša (EP) kolektivna dužnost da se zadržavamo na prošlosti, sadašnja politička i društvena stvarnost zemlje ostaje duboko oblikovana njome. Iako nema potrebe da se vraćamo na prošle događaje, moramo ih stalno imati na umu – naveo je stalni izvjestilac za Crnu Goru.
Kako je kazao, zahvaljujući brojnim susretima tokom petodnevnog boravka u našoj zemlji, „stekao je vrijedne uvide koji su proširili njegovo razumijevanje i potcrtali neka njegova ranija zapažanja“. Ukazao je na činjenicu da su tri decenije vladavine jedne partije ostavile „brojne neriješene izazove“ koji postoje i danas, iako je istovremeno rezultirala nezavinošću države i pristupanju NATO.
– Sadašnja vladajuća koalicija je veoma raznolika, što zahtijeva značajnu koordinaciju i, posljedično, prihvatanje različitih kompromisa. Stoga bi bilo netačno tvrditi da Crnoj Gori nedostaje funkcionalna demokratija. Štoviše, medijska scena u zemlji pokazuje nivo pluraliteta koji daleko premašuje ono što se uočava drugdje u regionu – ističe Šarec.
Za njega je značajno prošlogodišnje zatvaranje tri poglavlja – ukupno šest – jer je posljedica zajedničkog angažmana vlasti i opozicije pri donošenju zakona neophodnih za zatvaranje ključnih pregovaračkih poglavlja. Takođe je ukazao da je zatvaranje Poglavlja 31 „na stolu“, iako je „privremeno u zastoju zbog prigovora Hrvatske“.
– Ranije sam se osvrnuo na važnost istorije, koja je posebno relevantna za ovo nerazjašnjeno poglavlje, jer je duboko ukorijenjena u istorijski kontekst obje zemlje. Iako ovaj privremeni ćorsokak smatram nesretnom preprekom, uvjeren sam da će na kraju biti riješena u skladu sa evropskim vrijednostima, samim osnovama EU i njenim raison d’être (razlozima postojanja) – dodao je Šarec.
Posebno je pohvalio aktuelne vladajuće stranke koje su „ponovo potvrdile svoju opredijeljenost za donošenje neophodnih zakonskih promjena kako bi se unaprijedilo približavanje Crne Gore EU“.
S druge strane, ukazao je na nedovoljnu funkcionalnost lokalne i državne vlasti koja je, kako ističe, posljedica aktuelnog izbornog zakonodavstva „koje dozvoljava da se opštinski izbori ne održavaju u istom danu“. Po njemu, to je razlog za stalne političke tenzije koje, s obzirom na veličinu i broj stanovnika, „imaju šire posljedice na nacionalnom nivou“. Ne manji problem predstavlja i pravosuđe „koje mora biti nezavisna grana vlasti“, tim prije što je borba protiv kriminala i korupcije jedan od najvećih izazova ne samo Crne Gore, jer „nijedna država nije imuna na takve izazove“.
– Ne nedostaje političke volje da se nastavi evropskim putem. Međutim, imperativ je osigurati da svakodnevne fluktuacije političkog života – koje proizilaze, po mom mišljenju, iz velikog broja političkih stranaka, od kojih svaka nastoji osigurati svoju poziciju – ne ometaju donošenje ključnih zakona potrebnih za završetak pregovaračkog procesa. Zakoni moraju biti što efikasniji i ne smiju podleći iskušenju da budu samo „kozmetički“ – zaključio je Šarec u pojašnjenju svog prijedloga rezolucije EP o Crnoj Gori.
U samom prijedlogu buduće rezolucije EP, ocjene su grupisane u šest oblasti.
U dijelu o pristupanju EU, naglašava se „potreba za političkom stabilnošću, predanošću i konstruktivnim angažmanom kroz stranačke aktivnosti kako bi se krenulo ka zatvaranju dodatnih poglavlja“, ali i da se reforme moraju „učinkovito sprovoditi“. Pozdravlja se kontinuirano puno usklađivanje Crne Gore sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, ali i da se „ojača sprovođenje restriktivnih mjera i izbjegne njihovo zaobilaženje“. Podsjećamo, EK je prošle sedmice konstatovala da naša zemlja nema u potpunosti usaglašenu viznu politiku, ali su iz Vlade istakli da će to učiniti „do kraja pregovora“.
– EP je i dalje ozbiljno zabrinut zbog malignog stranog uplitanja, težnje destabilizaciji, hibridnih prijetnji i kampanja dezinformacija od strane aktera iz trećih zemalja i poziva Crnu Goru da usvoji protivmjere, u saradnji sa EU i NATO – ocjena je iz nacrta izvještaja.
Kada je riječ o demokratiji i vladavini prava, EP kritikuje „političke bojkote i blokade“, te „ponovno pojavljivanje napetosti i etničke polarizacije“ i poziva sve političke aktere na konstruktivan dijalog i konsenzus. Ponavljaju potrebu usklađivanja izbornog zakonodavstva sa standardima EU i preporukama OEBS-a, posebno „pri nadzoru troškova političkih stranaka i sprečavanju zloupotrebe državnih resursa“.
– EP poziva Crnu Goru da dodatno uskladi svoj pravni okvir – uključujući Ustav – sa zakonima i standardima EU o nezavisnosti, odgovornosti, nepristrasnosti, integritetu i profesionalizmu pravosuđa, sprovede još neispunjene međunarodne preporuke i utvrdi kriterijume za penzionisanje sudija i tužilaca u skladu sa evropskim standardima – napominje se u nacrtu dokumenta, te daje podrška radu Agencije za sprečavanje korupcije.
Smatraju da hitno treba uskladiti zakone koji se odnose na oružje sa pravom EU i međunarodnim standardima, posebno imajući u vidu tragediju na Cetinju zbog koje izražavaju saučešće porodicama žrtava.
Za poglavlja o osnovnim slobodama i ljudskim pravima problemi su nastavak diskriminacije ranjivih grupa, te nepoštovanje prava nacionalnih manjina. Dalje, osuđuju svaki govor mržnje i zločine iz mržnje, te pozdravljaju kriminalizaciju rasizma i govora mržnje.
– Pozdravljamo nove medijske zakone, te da se ustraje na politici nulte tolerancije prema pritisku ili uznemiravanju novinara… Žalimo zbog visoke polarizacije u medijima i njihove ranjivosti na politički i strani uticaj – ističe se u tekstu.
Europarlamentarac dalje podsjeća da su dobrosusjedski odnosi i regionalna saradnja „ključni elementi procesa proširenja“ te da Crna Gora treba da „primijeni proaktivan pristup u rješavanju predmeta ratnih zločina i osigura pristup pravdi i odštetama žrtava“. Ali, navodi i da „treba izbjegavati korišćenje neriješenih bilateralnih i regionalnih sporova za blokiranje procesa pristupanja zemalja kandidata“.
Prema najavi iz kabineta Šareca, prije finalne verzije rezolucije biće razmatran kako sami tekst, tako i amandmani koje će eventualno podnijeti drugi članovi EP.
O izvještaju će prvo u maju glasati članovi Komiteta za vanjske poslove EP (AFET), dok će EP glasati o finalnoj verziji dokumenta na plenarnoj sesiji u Strazburu, planiranoj za jun.
Izvor: Pobjeda
