Predsjednik Višeg suda u Podgorici Boris Savić ocijenio je, u intervjuu za novogodišnji broj “Dana”, da pravosuđe nije ogrezlo u kriminal i da ogroman broj sudija časno obavlja svoj posao. Istakao je i da se ne plaši da bi njegovo ime moglo da se nađe u nekoj “skaj” komunikaciji ili u inkriminišućim prepiskama.
• Godinu za nama obilježila je afera “Tunel”. Kriminalna grupacija prokopala je podzemni prolaz od privatnog stana u Njegoševoj ulici do depoa Višeg suda i odnijela, kako se pretpostavlja, znatan broj dokaza iz predmeta koji su u toku ili su vođeni pred pomenutim sudom. Tunel je otkriven 11. septembra. Šta sa ove distance možete da kažete o tom slučaju?
– Kao što Vam je poznato, istrage u predmetu vodi Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici. O pronalaženju tunela tužilaštvo je odmah obaviješteno, a ono se redovno obavještava o dinamici vršenja popisa. U javnosti se mnogo spekulisalo o motivima i tome što je sve odneseno. Motivi će se utvrditi tokom istrage, a i količina odnesenih stvari je takva da vjerujem da počinioci nisu pronašli ono što su tražili. Međutim, ponovo naglašavam da jedino tužilaštvo ima dovoljno informacija za bilo kakve zaključke, pa treba sačekati završetak istrage.
• Na samom početku istrage Vi ste na konferenciji za novinare izjavili da u depou ništa ne nedostaje. Ispostavilo se sasvim suprotno, zbog čega su uslijedile kritike na Vaš račun. Na osnovu čega ste zasnivali tvrdnju da ništa nije ukradeno iz sudskog depozita?
– Dozvolite da Vas ispravim, nije se ispostavilo ništa suprotno od onoga što sam rekao na konferenciji za novinare. Ja sam tada rekao da gotovo ništa ne nedostaje prema onome što smo vidjeli pregledavši arhiv odmah nakon otkrivanja tunela. Posebno sam naglasio da “gotovo ništa ne nedostaje”. Ne znači da mi procjenjujemo da li je nešto mnogo ili malo, nego da popis nije urađen, a vizuelno se konstatuje da nema nedostataka koji bi se mogli uočiti bez popisa. Druga je stvar što je za potrebe medijske manipulacije činjenicama od strane onih koji su to komentarisali izostavljen ovaj drugi dio rečenice, koji se odnosi na popis. I sada poslije tri mjeseca i završetka dijela popisa u odnosu na oružje i narkotike, ne bi se moglo zaključiti drukčije. Nije realno i uvjerljivo da je neko kopao tunel zbog nekoliko pištolja ili nekoliko grama kokaina, ali, ponavljam, to tek treba da se utvrdi istragom i svaki zaključak prije okončanja istrage može predstavljati samo spekulaciju.
• Izjavili ste da ne osjećate odgovornost za slučaj “Tunel”. Ko je onda odgovoran, smatrate li da je bezbjednosni sektor zakazao?
– Prije svega mislim da je javnosti jasno da je ovako nešto bilo teško zamislivo i teško predvidivo za one koji se bave obezbjeđenjem državnih zgrada, a samim tim i sudova. Mislim da je javnosti takođe poznato da svugdje u svijetu sudije sude, a neko drugi je zadužen za obezbjeđenje njih i njihovih radnih mjesta. Ne želim da prozivam bilo koga, mogu samo da apelujem da javnost shvati da predsjednik Višeg suda niti organizuje, niti vrši obezbjeđenje zgrade i da ponovo naglasim da je Vrhovni sud, koji upravlja zgradom, upozorio nadležne organe na potrebe dodatnog obezbjeđenja zbog radova na rekonstrukciji zgrade, koji su vršeni u vrijeme kopanja tunela i koji se i danas vrše.
• Kada očekujete da bi popis u depou mogao biti završen i zbog čega ste ODT Podgorica tek nakon urgencije v.d. predsjednice Vrhovnog suda dostavili informaciju šta od dokaza nedostaje na osnovu popisanog materijala do tog momenta? Šta nedostaje iz depoa?
– Popis u depou vrši posebno formirana komisija. Činjenica je da on dugo traje, međutim, javnost mora biti svjesna toga da članovi komisije zbog opterećenja redovnim poslom to moraju da rade van radnog vremena, što utiče na dužinu trajanja popisa. Nadležno tužilaštvo je prilikom prvog obraćanja obaviješteno da će sukcesivno biti obavještavano o rezultatima popisa, kako koji segment bude završen. Sud tako i radi i kada nas je Vrhovni sud obavijestio o ovoj urgenciji, obavijestili smo ih o tome da postupamo koliko je najbrže moguće u ovoj situaciji i urgencija tužilaštva nema veze sa dinamikom slanja izvještaja. Dakle, obavijestili smo tužilaštvo šta nedostaje iz depoa, a u ovom momentu javnost već ima informaciju da, između više stotina komada oružja koje je bilo u depou, nedostaje 19 komada oružja, te da takođe nedostaje nekoliko grama kokaina. Mislim da posebno treba naglasiti da je kroz medije plasirana informacija da nedostaju neki ključni dokazi iz predmeta. Istina je da stvari koje nedostaju uglavnom potiču iz pravosnažno okončanih predmeta, a sve stvari koje se nalaze u depou prethodno su izvještačene i rezultati vještačenja se nalaze u sudskim spisima.
• Svjedoci smo da su uhapšeni i nosioci pravosudnih funkcija zbog sumnje da su se bavili kriminalnim aktivnostima. Koliko je, prema Vašem mišljenju, pravosudni sistem ogrezao u kriminal i gdje vidite izlaz iz toga? Može li pomoći veting?
– Vjerujem da pravosudni sistem nije ogrezao u kriminal i da ogroman broj sudija čine časni ljudi koji pošteno rade svoj posao. Crna Gora je mala sredina, bavljenje kriminalom donosi određeni životni standard koji je u ovakvoj sredini lako prepoznati, a svako ko želi da zadrži barem minimum objektivnosti vidi na koji način i kojim standardom žive crnogorske sudije. Ponovo kažem da ima izuzetaka u svakom sistemu, ali vam isto tako kažem da pogledate u kakvim stanovima žive i kakve automobile voze crnogorske sudije. Nisam protivnik vetinga jer vjerujem da svako od nosilaca javne funkcije treba javno da prikaže ono što ima i kako je to stekao. Međutim, bojim se da se iza najava o vetingu krije nešto sasvim drugo i da se, uz utvrđivanje porijekla imovine što je smisao vetinga, pokušava “provući” i ocjena stručnosti sudija, što je nešto sasvim drugo i sa čim se ni najmanje ne slažem, barem dok ne vidim ko bi vršio takvo ocjenjivanje stručnosti u postupku vetinga. Nesumnjiva je ambicija političara da biraju i razrešavaju sudije, ali nadam se da će država držati do civilizacijskog nivoa da se sudije ne biraju i ne razrešavaju u skladu sa političkim interesima.
• Pokrenuli ste inicijativu za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudije Višeg suda Suzane Mugoše zbog njenih optužbi na račun kolega iz Apelacionog suda da su uzeli novac za ukidno rješenje presude u slučaju “državni udar”. Kakav epilog očekujete i šta mislite o sve učestalijim optužbama za korupciju u crnogorskom pravosuđu?
– Mislim da sudije moraju biti svjesne da način komunikacije sa javnošću, koji sebi mogu da dozvole drugi “poslenici javne riječi”, za sudije nije prihvatljiv. Standardi kojih mi moramo da se držimo su mnogo stroži. Podliježemo određenim etičkim pravilima, koja upravo zato postoje da bi nas zaštitila od neprikladne komunikacije koja nam se nameće. U tom pravcu, smatrao sam da je reakcija koleginice bila takva da ima osnova za iniciranje postupka, a da li će on biti pokrenut, odlučiće disciplinski tužilac, pa ne želim da prejudiciram njegovu odluku. Nevezano za ovaj slučaj, činjenica je da smo svjedoci svakodnevnih ataka na sudije i da sudije ne osjećaju zaštitu ni od pravosudnih organa, ni od strukovne organizacije i dolaze u situaciju da sami brane sebe i svoje odluke, što, bez obzira na okolnosti, nije prihvatljivo. Vezano za pitanje korupcije, imajući u vidu da se radi o najkontrolisanijoj profesiji i činjenici da do donošenja pravosnažne odluke u postupku uvijek učestvuje veći broj sudija, vjerujem da ima daleko manje prostora za stvaranje korupcije u odnosu na druge državne i nedržavne institucije. Sudije prolaze vrlo ozbiljne stručne i etičke “filtere” prije izbora, svakako da može doći do grešaka, ali vjerujem da su one izuzetak, a izbor časnih sudija pravilo. Ne smijem komentarisati tekuće predmete, tek će se u postupku utvrditi jesu li kolege krive ili ne, ali moram skrenuti pažnju da priče o korupciji u najvećem broju slučajeva iznose stranke nezadovoljne ishodom sudskih postupaka u kojima su učestvovali. Znam da je tužilaštvo preplavljeno krivičnim prijavama koje su nezadovoljne stranke podnijele protiv sudija, dosta tih predmeta dođe i do suda nakon odbačaja prijava i preuzimanja gonjenja. U svakom slučaju radi se o situacijama koje treba krajnje odgovorno preispitivati i ja ne mogu ništa drugo da kažem osim da u potpunosti podržim aktivnosti tužilaštva da ispita svaku sumnju za koju ima osnova i pokrene krivični postupak protiv svakog ko je to zaslužio.
• Da li, prema Vašem mišljenju, “skaj” komunikacija može biti dokaz u sudskom postupku?
– Više puta smo se izjašnjavali o tome da ćemo stav o dokaznoj snazi “skaj” aplikacije imati onda kada Apelacioni sud bude donio odluku o ovim dokazima u preispitivanju prvostepene presude, bila ona takva da prvostepeni sud prihvati ili ne prihvati ovo kao dokaz. Sticajem okolnosti, prva prvostepena odluka u predmetu u kojem je korištena “skaj” aplikacija biće donijeta u predmetu u kojem postupam, očekujem da ću je izraditi tokom januara, tako da vjerujem da ćemo u prvom kvartalu naredne godine imati priliku da vidimo odluku Apelacionog suda.
• Strahujete li da se i Vaše ime može naći u nekim “skaj” komunikacijama ili u privatnim prepiskama sa kolegama koje bi mogle da ukazuju na nezakonit uticaj?
– Strahujem za svoje zdravlje i za zdravlje članova svoje porodice, a strahovanje da ne budu otkriveni u kriminalnim radnjama prepuštam onima koji su vršili kriminalne radnje.
• Da li, prema Vašem mišljenju, “skaj” komunikacija može biti dokaz u sudskom postupku?
– Više puta smo se izjašnjavali o tome da ćemo stav o dokaznoj snazi “skaj” aplikacije imati onda kada Apelacioni sud bude donio odluku o ovim dokazima u preispitivanju prvostepene presude, bila ona takva da prvostepeni sud prihvati ili ne prihvati ovo kao dokaz. Sticajem okolnosti, prva prvostepena odluka u predmetu u kojem je korištena “skaj” aplikacija biće donijeta u predmetu u kojem postupam, očekujem da ću je izraditi tokom januara, tako da vjerujem da ćemo u prvom kvartalu naredne godine imati priliku da vidimo odluku Apelacionog suda.
Da li smatrate da se stanje na crnogorskoj političkoj sceni reflektuje i na pravosuđe i da je jedan broj sudija u “kandžama” političkih moćnika?
– Politička situacija se reflektuje na sve sfere društva, pa i na pravosuđe. Svjedoci smo koliko je nepopunjavanje Sudskog savjeta u dužem vremenskom periodu usporilo rad sudova. Svakako da rad otežavaju i neargumentovani i neistiniti napadi političara na sudije koji su posledica nezadovoljstva određenim odlukama. Međutim, ne vjerujem da je bilo koji sudija u “kandžama” političkih moćnika. Ponovo naglašavam da je svaka sudska odluka predmet ispitivanja većeg broja sudija po hijerarhiji od Osnovnog do Vrhovnog suda, a da ne govorim o kontroli Ustavnog suda i Evropskog suda. Mislim da je mnogo opasniji onaj uticaj koji ne dolazi spolja, već od samog sudije, koji bi pri donošenju odluke razmišljao da li bi ona bila prihvatljiva za određenu političku strukturu i da li bi mogla uticati na njegovu karijeru, ali ponovo kažem vjerujem da se kroz višestepenost sudskih postupaka takva stanja mogu prepoznati i eliminisati.
• Kada Vam ističe drugi mandat na funkciji predsjednika Višeg suda i gdje vidite sebe u budućnosti?
– Mandat mi ističe u maju 2024. godine, i do tog perioda ću odlučiti o svojim daljim planovima, a budućem predsjedniku iskreno želim da svoju funkciju obavlja u manje turbulentnim vremenima nego što su bila ova u kojima sam je ja obavljao.
