Advokat Nikola Angelovski, pravni zastupnik najvećeg broja građana koji je tužio državu u slučaju zloglasnog portala “Udar”, podnio je juče Skupštini peticiju za donošenjem Zakona o otvaranju dosijea i dokumenata civilnih i vojnih obavještajnih službi Crne Gore.
Kako je naveo u svom obrazloženju, Crna Gora je jedna od rijetkih bivših komunističkih država u Evropi koja nije u potpunosti pristupila procesu cjelovitog otvaranja dosijea i dokumenata civilnih i vojnih obavještajnih službi.
“Obavještajna i kontraobavještajna služba ‘Odjeljenje za zaštitu naroda’ (OZNA) u komunističkoj Jugoslaviji formirana je 1944. godine, dok Drugi svjetski rat još nije bio završen. OZNA je 1946. godine reorganizovana i podijeljena na civilno i vojno krilo. Civilna obavještajna služba nazvana je Uprava državne bezbjednosti (UDBA), dok je vojno obavještajna služba nazvana Kontraobavještajna služba (KOS)”, podsjeća Angelovski.
Nakon raspada Jugoslavije u građanskom ratu, dodaje on, novonastale države formirale su svoje civilne i vojne bezbjednosne službe.
“Novonastale civilne i vojne bezbjedonosne službe, koji su pravni sljedbenici nekadašnje OZNE-UDBE i KOS-a, preuzeli su službenike, arhivu, opremu, sredstva i predmete ali i metode rada službe čiji su bili sukcesori. Civilna kontrola nad službama bezbijednosti u Crnoj Gori nikada nije do kraja sprovedena i neovlašćeni tajni nadzor predstavlja osnov za dalje zloupotrebe u radu civilnih i vojnih obavještajnih službi (podvale targetiranim ljudima, kompromitovanja u sredinama u kojima žive i rade, pa i u javnosti, pritisci na njihove porodice, montiranje sudskih procesa, pa sve do fizičkog obračuna sa njima)”, pojašnjava on u obrazloženju peticije podnijete crnogorskom parlamentu.
Ovakvo funkcionisanje bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, istakao je on, svojstveno je autoritarnim režimima, pa međunarodni partneri Crne Gore su to uočili kao nepremostivu prepreku za njenu integraciju u Evropsku uniju (EU).
“Tajne službe, pored svojih zakonskih nadležnosti, još od 1945. godine su zloupotrebljavale svoju moć koju su crpile iz servilnosti partijskim interesima i nedodirljivosti koju su im ovi interesi obezbjeđivali. Posljedica takve prakse njihovog rada su i dalje velike i duboke podjele u crnogorskom društvu. Lična sloboda građana Crne Gore, njihovo elementarno ljudsko pravo zagarantovano Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima Generalne skupštine UN, snažno je ugrožena takvim njihovim nezakonitim radom. Zaštitu crnogorskih građana od institucionalnog nasilja, i samim tim Crnu Goru svrstati u civilizovane države, moguće je samo razumnom lustracijom njihovog rada kroz otvaranje dosijea i dokumentacije”, smatra on.
Predmet ovog zakona je, piše Angelovski, otvaranje po njemačkom modelu svih dosijea i dokumentacije koje su sve civilne i vojne službe bezbijednosti koje su djelovale na teritoriji Crne Gore sačinile i vodile o građanima, grupama građana i svim drugim pravnim oblicima organizovanja počev od 13.maja 1944. godine do dana stupanja na snagu ovog zakona i na način kako je to već uređeno njemačkim Zakonom o dokumentima službe državne bezbijednosti bivše Njemačke Demokratske Republike.
“Zakonsko uređivanje predložene materije, trebalo bi da bude cjelovito, tako da obuhvata zakonom utvrđenu proceduru otvanja svih dosijea i dokumentacije koje su vodile sve civilne i vojne službe bezbijednosti. Predloženi zakon zahtijevao bi i kompetentno i cjelovito sagledavanje svih zakonskih rješenja u pogledu kompatibilnosti sa važećim zakonskim i podzakonskim aktima, kojim je regulisana oblast djelovanja civilnih i vojnih obavještajnih službi i tajnosti podataka”, stoji u obrazloženju za podnošenjem peticije.
Otvaranje dosijea je, napominje Angelovski, sredstvo za sprječavanje manipulisanja dosijeima.
“Uređeno otvaranje dosijea je najbolji naćin za sprječavanje njihove neregulisane upotrebe. Dostupnost dosijea onome na koga se odnosi nekada je i jedini način da se on odbrani od optužbi (pa i one o tome da je sarađivao sa političkom policijom na uštrb tuđih ljudskih prava) i da zaštiti svoja prava od povrede. Otvaranjem dosijea se sprječava, dakle, da nekadašnji instrumenti povrede prava to ponovo postanu, samo na drugi način”, navodi Angelovski.
Otvaranje dosijea i dokumentacije tajnih službi, kategoričan je on, jedan je od prvih koraka u pravnom savladavanju autoritarne prošlosti.
“Otvaranje dosijea je, dakle, potrebno zarad suočavanja sa prošlošću i sistemima vrijednosti u okviru kojih su građani živjeli u vrijeme nedemokratskog režima. Iskustva postkomunističkih zemalja ukazuju da je otvaranje dosijea moćan mehanizam suočavanja sa nasljeđem autoritarne prošlosti i put ka uspostavljanju pravne države i pravde u tranzicionim demokratijama.”, zaključuje advokat Nikola Angelovski u obrazloženju za podnošenjem peticije Skupštini Crne Gore za donošenjem i usvajanjem ovog zakona.
Peticiju možete potpisati na sljedećem linku.
Potpisi se prikupljaju do 17. avgusta, a neophodno je prikupiti 6.000 potpisa.
