Cijene nafte porasle su u četvrtak na međunarodnim tržištima iznad 74 USD nakon što je američka centralna banka snizila troškove zaduživanja, pokrenuvši talas nagađanja o potražnji signalima o posustajanju tržišta rada.
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po 90 centi višoj cijeni od 74,55 USD. Na američkom tržištu poskupio za 88 centi, na 71,79 USD, prenosi Hrportfolio.
U fokusu je trgovaca u četvrtak bilo snižavanje ključnih kamatnih stopa u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Centralna banka snizila ih je u srijedu pola procentnog boda, na 4,75 do pet odsto. Niže kamatne stope obično podstiču ekonomsku aktivnost i potražnju za energentima.
Trgovci su ipak bili suzdržani, posebno zato što je Fed osjetno podigao procjenu stope nezaposlenosti u ovoj godini, na 4,4 odsto. Prošle godine je prema proračunima nezavisnog instituta CBO-a iznosila 3,6 odsto.
Najveća svjetska ekonomija trebalo bi prema procjeni centralne banke da poraste u ovoj i idućoj godini dva odsto. Na duži rok stopa rasta trebalo bi da iznosi 1,8 odsto.
Fedov šef Jerome Powell objavio je pobjedu nad inflacijom, ali sniženje kamatnih stopa potvrđuje i pogoršanje na tržištu rada, što će značiti i sporiji ekonomski rast, nagađaju trgovci.
Cijene nafte koče i znake slabije potražnje u Kini.
Prerada u kineskim rafinerijama usporila je u avgustu peti mjesec zaredom, pokazali su podaci zavoda za statistiku. Posustali su i industrijska proizvodnja i promet u maloprodaji, a usporio je i rast cijena novih nekretnina.
Analitičari Citija predviđaju manjak u snabdijevanju u četvrtom tromjesečju od oko 400 hiljada barela dnevno, što će po njihovim proračunima zadržati cijene u Londonu u rasponu od 70 do 75 USD po barelu, ali samo privremeno.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je cijena barela korpe nafte njenih članica u srijedu bila gotovo nepromijenjena i iznosila je 73,65 USD.
Izvor: RTCG
