Edvard Snouden je upozorio da je tehnologija nadzora danas toliko naprednija da se čini kako ”nedjela američke i britanske agencije koje je otkrio 2013. godine izgledaju kao dječija igra”.
U intervjuu povodom 10. godišnjice njegovog otkrića o razmjerama nadzora – od kojih su neki nezakoniti – od strane američke Agencije za nacionalnu bezbjednost i britanskog GCHQ, on je rekao da se ne kaje zbog onoga što je uradio i naveo da su se desile pozitivne promjene.
Ali on je depresivan zbog prodora u privatnost kako u fizičkom, tako i u digitalnom svijetu, piše Gardijan.
– Tehnologija je postala izuzetno uticajna – rekao je Snouden. “Ako razmislimo o onome što smo videli 2013. i o mogućnostima država danas, 2013. djeluje kao dječija igra”.
On je izrazio zabrinutost ne samo zbog opasnosti koje predstavljaju vlade i velike tehnološke kompanije, već i zbog komercijalno dostupnih kamera za video-nadzor, prepoznavanje lica, vještačke inteligencije i nametljivog špijunskog softvera poput Pegaza koji se koristi protiv disidenata i novinara.
Osvrćući se na 2013. godinu, rekao je:
– Vjerovali smo da nas vlada neće zaj*bati. Ali jesu. Vjerovali smo tehnološkim kompanijama da nas neće iskoristiti. Ali jesu. To će se ponoviti, jer takva je priroda moći.
Snouden je u egzilu u Rusiji od 2013. godine nakon što je pobjegao iz Hong Konga, gdje je novinarima predao desetine hiljada strogo povjerljivih dokumenata.
Njegovi kritičari ga osuđuju zbog toga što živi u Rusiji, iako se čini da je to jedina realna opcija koja mu je dostupna osim zatvora u SAD. Kritike su se pojačale od početka rata u Ukrajini i njegovog sticanja ruskog državljanstva prošle godine, dvije godine nakon što je podnio zahtev.
Snouden ne žali zbog prošlosti, i kaže da se ne kaje. Poslednje dvije godine manje se pojavljuje u medijima i daje intervjue, prije svega zbog porodičnih obaveza i brige za svoju suprugu i dva mala sina.
Snouden smatra široko rasprostranjenu upotrebu end-to-end enkripcije kao jedno od pozitivnih tekovina njegovih otkrića. Velike tehnološke kompanije bile su posramljene otkrićem da je NSA predavala lične podatke.
Ta sramota se pretvorila u ljutnju kada se dalje otkrilo da je, uprkos toj saradnji, NSA pristupala podacima iz velikih tehnoloških kompanija kroz propuste u “bek endu”. Kao odgovor, uprkos protivljenju obavještajnih agencija, kompanije su požurile sa end-to-end enkripcijom godinama ranije nego što je planirano.
Snouden je zabrinut zbog tehnološkog napretka koji uništava privatnost.
– Ideja da će posle otkrića 2013. sjutrašnjica biti roza nije realna. To je proces koji je u toku. I na tome ćemo morati da radimo do kraja života i života naše djece i dalje.
Obaveštajne agencije u SAD i Velikoj Britaniji priznaju da je debata o privatnosti koju je izazvao Snouden imala koristi, ali i dalje tvrde da je nanijeta šteta njihovim sposobnostima, uključujući to što je britanski MI6 morao da obustavi operacije sa agentima i doušnicima. Njihova druga primjedba je da je narativ iz 2013. NSA i GCHQ prikazao kao jedine maligne aktere, ignorišući šta Rusija i Kina rade na internetu.
Snouden osporava takve tvrdnje. Rekao je da niko u to vrijeme nije mislio da su Rusija i Kina anđeli. Što se tiče štete, rekao je da agencije nikada nisu navele nikakav dokaz.
Izvor: Večernje novosti
