Danas se obilježava Dan inkluzije. Najvećim svojim dijelom inkluzija se odnosi na lica sa invaliditetom. Inkluzija lica sa invaliditetom predstavlja ravnopravnost u skladu sa mogućnostima pojedinca sa ostatkom populacije, uz ispunjavanje standarda pristupačnosti, što će reći pristupačnost informacija, objekata i okruženja, kazao je član Prave Crne Gore Miloš Spaić.
Dodao je da se inkluzija odnosi na obrazovanje, socijalni i društveni život, rad, sport, kulturu kao i na sve ostale segmente života. U godinama iza nas postoje neki pomaci po pitanju inkluzije, no generalno stanje u Crnoj Gori, takvo je da smo mi poprilično daleko od inkluzivnog društva.
Obrazovanje bi trebalo biti svima pristupačno, no u Crnoj Gori kada su lica sa invaliditetom u pitanju i dalje je veliki broj obrazovnih ustanova arhitektonski nepristupačno, a što se tiče pristupačnosti informacija i literature stanje je katastrofalno, jer pristupačni sajtovi i literatura skoro da ne postoji. Paradoksalna je informacija da pričamo o inkluzivnom društvu, a Odsjek za Inkluzivno obrazovanje, Filozofskog fakulteta u Nikšiću nema ni pristupačan sajt niti literaturu, rekao je Spaić.
Kako ističe, broj djece sa invaliditetom u školama je sve veći, što svakako raduje, ali je frapantan podatak sa koliko nestručnosti se radi sa tom djecom. Recimo samo da asistenti u nastavi prolaze obuku od samo petnaestak dana, a da se individualni razvojno-obrazovni planovi maltene prepisuju, te da trenutna inkluzija u obrazovanju više liči na integraciju jer se apsolutno ne vodi računa o stvarnim ciljevima obrazovnog programa, djetetovim mogućnostima i postignućima.
“Kada pogledamo sferu rada i zapošljavanja lica sa invaliditetom paradoksalno je da država nudi poprilične beneficije za zapošljavanje ove grupacije te da je to čak i zakonska obaveza, ali broj nezaposlenih lica sa invaliditetom i dalje je ogroman, te mnogi ne ispunjavaju zakonske obaveze po ovom pitanju. Same subvencije su naravno odlično rešenje, ali one služe da unaprijede stanje, a ne da postanu same sebi svrha.
Parasport je zaista Crnoj Gori donio vrhunske sportiste i rezultate, no moram napomenuti da ulaganja u parasport moraju biti mnogo veća jer je to naš parasport, a ponosno ističem da sam i sam dio njega, to zaslužio posvećenošću, profesionalizmom i rezultatima. Isto bi se moglo reći i za oblast kulture.
Da ne idemo dalje od lične invalidnine što se tiče socijalnog sistema, dovoljno je reći da sve osobe sa teškim invaliditetom nemaju pravo na istu jer je neko prije nekih sedam godina odlučio da pravo na ličnu invalidninu imaju samo lica sa određenim dijagnozama. Karakterisanje lica sa invaliditetom na ovaj način jasno govori da se na invaliditet i dalje gleda većinom kao na biolest odnosno sa medicinskog aspekta što svakako nije slučaj”, kazao je Spaić.
Invaliditet je društveni fenomen, a inkluzija je obaveza države, a biću slobodan reći ljudska obaveza svakog pojedinca.
Prava Crna Gora i ja lično uvijek ćemo davati punu podršku i doprinos tome da Crna Gora i naše društvo postignu punu inkluziju, zaključuje on.
