Prvi susret Boga i čovjeka pod svodovima jerusalimskog hrama i sretenje novorođenog Mesije koga je u naručje primio pravedni starac, poznat kao sveti Simeon Bogonosac, slavi se uvijek četrdesetog dana po Božiću.
Sretenje, koje danas slavi Srpska pravoslavna crkva, je jedan od 12 najvećih praznika hrišćanstva, a sama riječ „sretenje” označava susret.
Ovaj praznik praznuje se od samog početka hrišćanstva, ali je kao svečanost uveden tek u 6. vijeku u vrijeme cara Justinijana.
Smatra se da se na današnji dan susreću zima i ljeto. Vjeruje se da na Sretenje mrazevi popuštaju, a priroda se sprema za ljepše vrijeme i dolazak proljeća i ljeta, prenosi RTS.
Vjeruje se da će, ako na Sretenje osvane sunčan dan, a medvedi izađu iz jazbine, uplaše se svoje sijenke i vrate se na spavanje, zima potrajati još šest nedjelja.
Ako je dan oblačan, medvedi neće vidjeti svoju sijenku i neće se vratiti u jazbinu, što označava kraj zime.
Postoji vjerovanje da djevojke treba da paze kog muškarca će ujutru prvog sresti, jer će i budući mladoženja ličiti na njega.
