Sretenje Gospodnje, uspomenu na dan kada je Bogorodica prvi put uvela u hram novorođenog Hrista da ga posveti Bogu, danas slave Srpska pravoslavna crkva i vjernici.
Prvi susret Boga i čovjeka pod svodovima jerusalimskog hrama i sretenje novorođenog Mesije koga je u naručje primio pravedni starac, poznat kao sveti Simeon Bogonosac, slavi se uvijek četrdesetog dana po Božiću.
Na današnji dan postoji vjerovanje da se na Sretenje srijeću zima i ljeto. Ako na Sretenje osvane sunčan dan, a medvedi uplašeni od sopstvene senke vrate se u zimski san, vjeruje se da će zima potrajati još šest nedjelja.
Jedan od običaja je i da se na Sretenje Gospodnje obavezno pale svijeće, jer se vjeruje da plamen svijeće kuću štiti od groma i drugih nesreća, ali i da ima čarobnu moć.
Prema kanonu pravoslavne crkve Sretenje je svrstano u red Gospodnjih, ali i Bogorodičnih praznika, jer se na taj dan istovremeno veliča čistota Bogorodice koju je, kako kaže predanje, prvosveštenik Zaharija, otac Jovana Krstitelja, uveo u jerusalimski hram na mjesto određeno za djevojke.
Praznik se slavi od vremena cara Justinijana, u crkvenom kalendaru je obilježen crvenim slovom, a u Srbiji ima veliko značenje i simboliku. Slavi se i kao krsna slava.
Izvor: Danas/N1
