Crna Gora može napraviti sistem po uzoru na svjetske lidere i imati digitalizovane procese i servise koje će građani i privreda znati da koriste, poručila je ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić.
Ona je u intervjuu agenciji Mina-biznis kazala da je Ministarstvo javne uprave kreiralo osnove procesa digitalizacije i da bi, ukoliko nastavi tim putem, Crna Gora mogla da napravi sistem po uzoru na svjestke lidere.
Srzentić je rekla da Crna Gora posljednjih godina nije ulagala u digitalizaciju, a kako je to sektor koji se jako brzo razvija, to je bio pristup koji se odrazio na zastarjelu infrastrukturu i zakonske osnove koje su limitirale razvoj.
Svjesni da proces digitalizacije nema alternativu, počeli smo da kreiramo osnove procesa, tako što smo ih programirali na razvoj. Nakon godinu i po ulaganja znanja i najboljih iskustava možemo reći da će naša država, ukoliko nastavi tim putem, u narednom periodu napraviti sistem po uzoru na lidere u digitalnoj transformaciji poput Estonije, Slovenije i drugih zemalja- saopštila je Srzentić.
To znači da se, kako je objasnila, moralo raditi na unapređenju i stvaranju stabilne i sigurne digitalne infrastrukture, a brojnim strateškim dokumentima osmišljen je i trasiran put da proces digitalizacije bude pažljivo sproveden, transparentan, uz poštovanje principa participativnosti i inkluzivnosti.
Pripremili smo novi Zakon o elektronskom dokumentu, kreirali Strategiju digitalne transformacije i sajber bezbjednosti i time obezbjedili sve preduslove i inicijative potrebne za agilan i proaktivan razvoj digitalne Crne Gore- kazala je Srzentić.
Dodala je da su elektronska prijava sklapanja braka i online plaćanje poreza na imovinu za Glavni grad elektronske usluge koje se očekuju u skorije vrijeme i koje će moći da se koriste sa novom elektronskom ličnom kartom.
Aplikativno rješenje koje bude napravljeno za Glavni grad, u kasnijim fazama će se koristiti i za druge crnogorske opštine.
Srzentić je najavila da se u ovoj godini mogu očekivati e-usluge iz oblasti registracije NVO, zapošljavanja u javnoj administraciji, obrazovanja, ePoslovanja koje će unaprijediti proces javnih nabavki, kao i ličnih dokumenata.
Kada je riječ o digitalizaciji, ona je saopštila da je najveći izazov sa kojim su se suočili bila nedovoljno dobro razvijena infrastruktura, normativni okvir koji ne promoviše u potpunosti korišćenje digitalnog potpisa, elektronskog pečata i smanjenje korišćenja papira, ali i nepostojanje jedinstvenih digitalnih standarda na nivou Crne Gore za razvoj e-servisa.
Uspješna digitalizacija javne uprave iziskuje stručne kadrovske kapacitete, korišćenje agilnih praksi, iterativnog pristupa razvoju politika i usluga na bazi potreba građana i privrede, potpunu elektronsku razmjenu podataka između državnih organa, ali i razvijene digitalne vještine cjelokupnog društva. Brojne analize, u saradnji sa crnogorskim i međunardonim ekspertima, pokazale su da imamo veliki nedostatak IT kadra i nedovoljno razvijene digitalne vještine građanki i građana- kazala je Srzentić.
Ona je dodala da se na rješavanju tog izazova mora paralelno, u kontinuitetu raditi kroz brojne programe saradnje sa akademskim i privatnim sektorom, Digitalnom akademijom, ali i u saradnji sa međunarodnim organizacijama u ovoj oblasti.
Srzentić je ocijenila da Crna Gora ne može biti konkuretna u 21. vijeku, ni na jednom nivou, ako ne bude imala digitalizovane procese i servise, i građane i privredu koji će znati da ih koriste.
Kako bismo to postigli potrebna je bliska saradnja svih aktera u društvu, i javnog, privatnog, akademskog i civilnog sektora, rad na još većoj interoperabilnosti i uvezanosti državnih organa, smanjenje digitalnog jaza i jačanje digitalnih vještina cjelokupnog stanovništa i efikasno upravljanje digitalnom transformacijom u cijeloj zemlji- rekla je Srzentić.
Ona smatra da treba koristiti prednost Crne Gore kao teritorijalno male države, što olakšava uvođenje najboljih agilnih i digitalnih praksi znatno brže.
Crna Gora može na primjeru sličnih država uviđeti kako je digitalizacija moguća i kako se u istoj može i relativno brzo ostvariti napredak, što znači uštedu vremena i novca za građane, otvoreniju i odgovorniju upravu, lakše kreiranje i sprovođenje inovacija. Naš cilj je da građanima i privredi pružimo digitalne usluge dostupne 24 sata, ali i osnažimo, edukujemo javne službenike i omogućimo im moderan način rada. Zato i u peridu pred nama moramo nastaviti ono što smo počeli i ulagati u proces digitalizacije, kako bismo opravdali podignuta očekivanja građana i građanki i kako bi im što više vladinih usluga bilo dostupno online- zaključila je Srzentić.
