Snažna grmljavina, osim što može izazvati ogromnu materijalnu štetu, može ugroziti i živote ljudi stoga je potreban oprez i preduzimanje zaštitnih mjera. Udar groma tokom jakog olujnog nevremena prekjuče je ugrozio deset mladih ljudi u Drezdenu, a kako su objavili njemački mediji, četvoro od njih zadobilo je po život opasne povrede i prevezeni su u bolnicu.
Osoba pogođena gromom može imati vrlo ozbiljne zdravstvene posljedice, a u nekim slučajevima strujni udar takođe dovodi do smrti. Oko deset posto, a neki podaci govore i do 30 posto onih koje pogodi grom umire.
Munja može pogoditi osobu direktno ili čak udariti u obližnji predmet i tako dovesti do povreda. Snažan elektro šok javlja se u djelić milisekunde i izaziva neku vrstu kratkog spoja u srčanom mišiću. U nekim slučajevima to odmah dovodi do do smrti. Kod drugih, srce ponovo počinje da kuca samo od sebe, međutim, može se dogoditi da ne kuca pravilno te uzrokuje respiratorna zatajenja i gušenje.
Velika većina oboljelih preživi udar groma, ali sa zdravstvenim posljedicama i često s trajnim oštećenjem.
Šta vam se može dogoditi kad vas udari grom?
Polovina do sedamdeset posto onih koji prežive udar groma ima značajne zdravstvene tegobe:
- Strujni udar izazvan munjom prvenstveno dovodi do opekotina. Obično su samo spoljne, češće ispod metalnih dugmića na odeći i ispod nakita. U nesrećama koje uključuju električne uređaje, oboljeli često pate i od opekotina u unutrašnjem tkivu.
- Nakon udara groma na koži se često vide crvene oznake koje se mogu raspršiti poput perja ili oblikovati uzorak grananja. To se javlja na mjestima gdje su znoj ili kapljice kiše brzo isparili tokom udara.
- Česti su poremećaji srčanog ritma.
- Srčani zastoj događa se kod većine ljudi pogođenih munjom, i gotovo uvek dovodi do nesvjesti, nerijetko i do privremene paralize (posebno donjih udova), konvulzije (grčevi) i/ili nemogućnost prisjećanja na događaje koji su prethodili udaru groma.
- Pacijenti često pate od nedostatka koncentracije ubrzo nakon udara. Neki mogu doživjeti i promjene ličnosti. U nekim slučajevima ova šteta je trajna.
- Zastoj disanja izazvan je paralizom mišića za disanje i/ili poremećajem centra za disanje
- Gubitak svijesti, koma.
- Povrede grudnog koša i stomaka, prelomi kosti, povrede oka i uha (ruptura bubne opne u 50 posto slučajeva je obostrana)
- Različiti psihički i neurološki poremećaji mogu se javiti i kasnije.
Šta bi trebalo učiniti ako se zateknete kod povređene osobe u koju je udario grom?
Žrtvi udara groma može se odmah pristupiti i dodirnuti je bez opasnosti te ju je potrebno pregledati nakon što pozovete hitnu pomoć. Svaku žrtvu udara groma trebalo bi odvesti u bolnicu uz stalan nadzor životnih funkcija. Evo šta tačno treba učiniti:
- Odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.
- Procijeniti da li je moguće žrtvu premjestiti na sigurnije mjesto.
- Procijeniti stanje svijesti, disanje i ostale znakove krvotoka te, ako je potrebno, odmah započeti s mjerama oživljavanja. Oživljavanje mora biti uporno i dugotrajno jer paraliza mišića za disanje može trajati duže vrijeme. Kad ima više žrtava, prednost u zbrinjavanju imaju uvijek oni koje treba oživljavati.
- Onesviještenu žrtvu postaviti u bočni položaj.
- Zbrinuti ostale povrede (prelome, rane i opekekotine)
Kako izbjeći udar groma?
Postoji nekoliko korisnih savjeta kojih se treba pridržavati.
- Ako kreće oluja, a nalazite se na otvorenom prostoru, plivate ili se vozite u čamcu, odmah potražiti sklonište.
- Ako čujete grmljavinu, dovoljno ste blizu da vas udari grom.
- U zidanom objektu ne stajati pokraj prozora, otvorenih vrata, metalnih stubova i predmeta kao što su slavine, utičnice i električni prekidači.
- Ne koristiti telefon i mobilni tokom oluje.
- Ne tuširati se, prati veš ili sudove.
- Isključiti sve električne uređaje tokom oluje.
- Korisno je pravilo 30 + 30. Ako vidite munju i nakon 30 sekundi čujete grom, odmah potražiti sklonište, i najmanje 30 minuta od poslednje munje koju vidite i zvuka groma ne izlaziti iz skloništa.
- Nikad ne stajati u velikoj grupi ljudi nego se raspršiti, kako bi u slučaju udara grom zahvatio manje osoba.
- Izbjegavati eksponirane tačke, posebno usamljena stabla i ivica šume.
- U šumi potražiti zaklon kraj manjih stabala i grmlja.
- Tokom oluje izbjegavati nošenje metalnih predmeta.
- Izbjegavati boravak u blizini električnih instalacija i dalekovoda.
Izvor: Živim
