Evropa ne smije upasti u zamku stvaranja “samoispunjavajućeg proročanstva” da bi NATO mogao umrijeti pod drugim mandatom Donalda Trampa i da će transatlantska veza biti gotova, rekao je glavni sekretar vojnog saveza Jens Stoltenberg.
Stoltenberg je rekao da lideri moraju sarađivati s Donaldom Trampom na isti način na koji su to činili 2016, bez obzira na retoriku tokom predizborne kampanje u Sjedinjenim Državama.
“Radio sam s njim četiri godine”, rekao je.
Upitan misli li da se Tramp promijenio od kraja njegovog predsjedničkog mandata 2020, Stoltenberg je rekao da ne može odgovoriti, ali je dodao: “Mislim da je važno ne stvarati samoispunjavajuća proročanstva na način da pretpostavljamo da će nova administracija u Sjedinjenim Državama značiti kraj NATO-a. Bilo je zabrinutosti oko toga i 2016. Realnost je bila da je NATO jači nakon četiri godine… više trupa, visoka spremnost“.
Evropski lideri sve su zabrinutiji zbog mogućnosti da Trampov protivkandidat, Džej Di Vens, preuzme kontrolnu poziciju u vanjskoj politici ako Tramp pobijedi u novembru. Vens je bio jedan od vodećih protivnika novog američkog paketa pomoći Ukrajini, odgađanog mjesecima, ali konačno odobrenog u proljeće.
U srijedu veče, Vens je signalizirao da zapovjedna uloga SAD-a u globalnoj sigurnosti neće biti samo po sebi zadata u Trampovoj administraciji, rekavši simpatizerima stranke okupljenima na republikanskoj nacionalnoj konvenciji u Milvokiju da američki vojnici više neće biti nepotrebno slati u inostranstvo.
“Svoju djecu ćemo poslati u rat samo ako budemo morali“, rekao je Vens.
U intervjuu za Guardian na marginama sastanka Evropske političke zajednice u palati Blenhajm u Velikoj Britaniji, Stoltenberg je rekao da je i dalje optimističan u pogledu budućnosti NATO-a.
Kada se pridružio 2014, samo su dvije države članice trošile 2% svog budžeta na odbranu. Rekao je da to sada iznosi 23 od 31 člana i rekao je da je Trampova pritužba tokom njegovog predsjedničkog mandata da Evropljani ne doprinose pravednim udjelom imala zasluge.
“Razlog zašto očekujem da će Sjedinjene Države ostati snažan saveznik je taj što glavne kritike predsjednika Trampa, ali i kandidata za potpredsjednika, Džej Di Vensa, nisu prvenstveno bile protiv NATO-a. Prvenstveno je bio protiv toga da NATO saveznici ne troše dovoljno NATO-a na odbranu i to se mijenja“, naglasio je Stoltenberg.
Ukoliko Tramp pobijedi ove godine, rekao je, sve što Evropa mora učiniti je da ponovi svoju strategiju iz 2016.
“Ono što smo odlučili 2016. je, naravno, sarađivati s novom administracijom, ne samo zato što su postavljena pitanja o tome podržavaju li [SAD] NATO, pa smo se angažovali, sjeli smo, a stvarnost je bila da su neke od poruka bile vrlo validne“, rekao je.
Takođe je ustvrdio da će SAD ostati u NATO-u jer članice saveza predstavljaju 50% svjetske “vojne moći”. Ako SAD ode, ostao bi sam i predstavljao bi samo 25% te vojne sposobnosti.
Učiniti Evropu otpornom na Trampa bilo je visoko na popisu zabrinutosti koje su iznijeli evropski čelnici okupljeni na sastanku EPC-a, zbog straha ne samo da bi Trump mogao odustati od stava SAD-a o Ukrajini, već da bi mogao izvršiti pritisak na Volodimira Zelenskog da prihvati mirovni plan koji uključuje gubitak teritorija pod ruskom okupacijom.
Norveški premijer, Jonas Gahr Støre, rekao je da će “Evropa morati da odradi svoj dio preuzimajući veći udio u troškovima nego što mi sada činimo” u NATO-u. “Moramo pokazati vrijednost ovog saveza i zašto smo zajedno. I mislim da je taj slučaj prilično jak”, rekao je.
Støre je rekao da je ispitivanje Evrope protiv Trampa bilo na dnevnom redu na marginama konferencije, koju su otvorili Kir Starmer i Zelenski, koji su podsjetili na otpornost i hrabrost Vinstona Čerčila.
Irski lider, Sajmon Haris, rekao je da je spreman da iskoristi posebne odnose svoje zemlje sa SAD-om kako bi pokušao da premosti sve jazove nakon izbora.
“Dolazeći predsjednik može ili ne mora htjeti da koristi taj most, ali mi ćemo biti spremni da radimo s bilo kim ko bude demokratski izabran predsjednik Sjedinjenih Država“, rekao je.
Izvor: The Guardian
