Ako nam sad funkcionalnost Ustavnog suda opet zavisi od izbora sedmog sudije, odnosno od toga čiji će on igrač biti, onda nam Ustavni sud zaista ne treba, ocijenio za portal ADRIA advokat Mitar Šušić.
On dodaje i da je politička odluka o zamrzavanju imovine, bez prethodne sudske odluke, samo na osnovu projekcija nečije nacionalne ili političke pripadnosti, svakako suprotna ne samo našem ustavu, već i temeljnim principima sloboda i prava čovjeka i građanina koje su temelj onoga što nazivamo zapadnom civilizacijom.
Ne)rad Ustavnog suda
Krajem februara Ustavni sud je konačno odblokiran ali do danas je svega nekoliko odluka donešeno, a veliki broj inicijativa za ocjenu ustavnosti je na čekanju. Mjesecima je Ustavni sud bio bez kvoruma, ali ni danas se nije mnogo odmaklo u radu.
„Normalizacijom rada Ustavnog suda u prethodnom periodu bavilo se čitavo crnogorsko društvo. Stručni i laički kružoci, dnevna politika i visoka diplomatija, svakodnevno su izbor sudija Ustavnog suda stavljali na vrh liste prioriteta, svakako sa razlogom. Ustavni sud je, kroz postupke po ustavnim žalbama, krovni zaštitnik ljudskih prava i osnovnih sloboda u Crnoj Gori, a još važnije – u našem sistemu, sa ustavnim odredbama koje su prilično pogodne za slobodnu interpretaciju, u nedostatku sistemskih zakona kojima se uređuje organizacija državne vlasti i uslovima političke nestabilnosti – Ustavni sud se javlja kao izuzetno važna faktička vlast, odnosno sudija među vlastima, pa iz njegovih odluka proizilaze konkretne političke posledice“, ocjenjuje Šušić.
Imajući sve ovo u vidu, kaže on, čudi ćutanje Ustavnog suda na većinu pitanja koja opterećuju ovo društvo, a nameće se utisak da su sudije željele upravo to – da izbjegnu donošenje odluka koje bi, kakve god bile, imale političke konsekvence u realnom vremenu.
„Izgleda da je stav tog suda, u slobodnom prevodu – političari su napravili problem, neka ga riješe bez nas, pa ćemo mi posle reći je li to bilo po Ustavu ili ne. To je linija manjeg otpora i ne doprinosi izgradnji povjerenja građana u instituciju Ustavnog suda, unižava autoritet te institucije i svodi je na ulogu prostog hroničara zbivanja“, ističe Šušić.
„Pata-pata odnos“ u Ustavnom sudu
Trenutno je u Ustavnom sudu šest sudija, od predviđenih sedam. Veliki broj odluka ne može da se donese jer je odnos 3:3, što stvara dodatni problem. Demokratski front, Demokrate, URA i SNP i albanske partije su zahtijevale da se izabere još jedan sudija, ali DPS i Bošnjačka stranka nisu dale glasove, zbog čega nije bilo dovoljnog broja glasova. Sve implicira da ovaj status „pata-pata“, najviše upravo odgovara DPS-u.
„Volio bi kada bi se moglo reći da je takvo pojednostavljenje odnosa (3:3) neadekvatno. Nažalost, izgleda da to zaista jeste neki okvir, koliko god banalan izgledao. U svakom slučaju, jedan sudija je po sopstvenim navodima član bivše vladajuće partije, a još dvoje sudija iz stare postave koristili su benefite u vidu dodjele stanova i stambenih kredita koje im je dodijelila upravo bivša vlast, a kojima se sada bavi tužilaštvo. Sa druge strane, ne uočava se baš jasna veza preostalih troje sudija sa partijama uslovno rečeno nove većine, ali percepcija javnosti je zaista takva. Ako tako postavimo stvari, ako nam sad funkcionalnost Ustavnog suda opet zavisi od izbora sedmog sudije, odnosno od toga čiji će on igrač biti, onda nam Ustavni sud zaista ne treba“, objasnio je Šušić.
Kako kaže, on je zagovornik ukidanja Ustavnog suda kao posebne institucije.
„Smatram da Vrhovni sud, po ugledu na značajan broj razvijenih država, treba da vrši i ustavno-sudsku funkciju. Time bi se vratio ugled Vrhovnom sudu, izbjegla bi se mogućnost političke blokade suda koji treba da sudi u političkim blokadama, pojednostavila bi se procedura, ubrzao postupak i racionalizovala administracija“, saopštio je Šušić.
Zamrzavanje imovine suprotno Ustavu
Vlada Crne Gore je prije nešto više od godinu uvela sankcije Rusiji, a nekoliko mjeseci kasnije, bez odluke suda, odlučila da zamrzne imovinu za desetine ruskih državljana. Vlada se pravdala da slijedi politiku i preporuke Evropske unije, ali bi ova druga odluka mogla da košta državu. Demokratski front je podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti odluke o zamrzavanju imovine, ali Ustavni sud se mjesecima ne izjašnjava.
Prema riječima Šušića politička odluka o zamrzavanju imovine, bez prethodne sudske odluke, samo na osnovu projekcija nečije nacionalne ili političke pripadnosti, svakako je suprotna ne samo našem ustavu, već i temeljnim principima sloboda i prava čovjeka i građanina koje su temelj onoga što nazivamo zapadnom civilizacijom.
„Evropske institucije su na ovaj način urušile sopstvenu kulturno-civilizacijsku osnovu. Crna Gora ih nažalost u tome slijedi, a svakako da će jednog dana neko morati da odgovara za štetu koja nastane, istakao je on.
Manje turista, manje investicija
Godina unazad investicije iz Rusije su držale prvo mjesto. Upravo zato analitičari su upozoravali da Crna Gora, kao mala država, mora da brine prvenstveno o svojim interesima, odnosno interesima građana, a oni su definitivno maksimalno privlačenje stranih investicija, rast turizma i jačanje izvoza, kroz što veći neutralni status. Opšte je poznato je da se svi ratovi završavaju mirom. I prilikom potpisivanja mirovnih sporazuma, o interesima velikih sila će se, naravno, voditi računa, ali je pitanje da li će se neko sjetiti interesa Crne Gore, zbog čega treba voditi računa da „ne zagadimo bunar iz kojeg ćemo morati da pijemo opet“.
Ipak, zbog svega što se dešava, Crna Gora je već osjetila određene posljednice, pogotovo kroz smanjen turistički i investicioni efekat.
„Šteta za Crnu Goru već nastaje, ne samo u ekonomskom polju, izraženo kroz smanjen turistički i investicioni efekat ruskih državljana, već i na suštinskom, državnom i sistemskom planu. Stvaraju se opasni presedani, gdje se ljudska bića kroz fluidne optužbe dehumanizuju i legalizuje se svaki vid progona, koji su ranije viđeni samo u ekstremnim diktaturama i inkvizitorskoj Evropi srednjeg vijeka. Danas su meta ruski državljani, koji po nalazu neke „svete“ nepogrešive komisije pokazuju lojalnost politici zvanične Rusije, ali sjutra to može biti bilo ko pod bilo kakvom, jednako smislenom i dokazivom optužbom“, zaključio je Šušić.
