Kompanija Endek iz Švajcarske ponudila je Vladi i Elektroprivredi (EPCG) da kupi nikšićku Željezaru, a svoju ponudu dostaviće na javni poziv koji je otvoren do 25. januara. Uz to, ovaj potencijalni investitor spreman je da uloži i 870 miliona eura u više energetskih projekata, nezavisno od ponude za Željezaru.
Svoje namjere potencijalni investitor saopštio je juče na sastanku u sjedištu Ministarstva energetike, kojem su osim ministra Saše Mujovića prisustvovali predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović, državni sekretari ministarstava saobraćaja i energetike, predstavnici kompanija Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), dok je ispred kabineta predsjednika države prisustvovao savjetnik za regionalni razvoj Aleksandar Stijović.
Sastanak je održan iza zatvorenih vrata i javnost o njemu nije obaviještena.
Više učesnika sastanka “Vijestima” je nezvanično saopštilo da je potencijalni investitor ponudio da kupi Željezaru i da je to do sada jedina ponuda od nekoliko zainteresovanih investitora, koji su iskazali interesovanje samo za zakup nikšićke fabrike.
“Oni će dostaviti svoju ponudu na javni poziv. Kada je riječ o ostalim investicijama spremni su da ulože oko 870 miliona samo u energetske projekte, kao i druge iz sektora saobraćaja. Problem je što država nema potpunu dokumentaciju u smislu analiza i drugih studija za dio projekata za koje je Endek zainteresovan”, ispričali su izvori “Vijesti”, koji juče nakon sastanka nisu mogli da kažu više detaljnih informacija o konkretnim ponudama za ulaganja u sektor energetike.
Sagledavaju modele saradnje
Nakon jučerašnjeg sastanka, “Vijesti” su pokušale da dobiju više informacija od učesnika ispred sjedišta ministarstva energetike, ali su samo Đukanović i Stijović bili spremni da daju kraću izjavu.
Državna energetska kompanija gazduje nikšićkom Željezarom od januara prošle godine, ali pokretanje proizvodnje u pogonima Čeličane i Kovčnice pod okriljem EPCG nije bilo moguće zbog strogih pravila o državnoj pomoći
Đukanović je kazao da je interesovanje investitora za Željezaru veliko.
“Trenutno se razmatraju modeli zakupa i kupovine Željezare”, kratko je rekao.
Stijović je naglasio da je Endek ozbiljna kompanija koja djeluje u 15 zemalja i radi na više od 100 velikih projekata te da više detalja ne može da objavi, zbog ostalih zainteresovanih investitora.
Pojasnio je da je sastanak bio dug i temeljan te da je švajcarski investitor zainteresovan i za sektor energetike i saobraćaja, odnosno investicije u željeznicu i auto-put. Stijović je dodao da se trenutno traži model po kojem bi ova firma mogla da kupi Željezaru pošto je trenutni javni poziv samo za zakup.
“Ovo daje nadu da će mnogo stvari da se pokrene u narednom periodu i imamo više interesovanja za Željezaru. Do 25. januara traje javni poziv i sve će biti brzo iskristalisano, ko će dati ponude i kako će one izgledati. Sa druge strane, imamo dobru situaciju da smo uspjeli da sjednemo za isti sto predstavnike svih najznačajnijih institucija i razgovaramo o modelima od interesa za napredak države”, istakao je Stijović i dodao da će Endek vjerovatno brzo otvoriti i podružnicu u Crnoj Gori.
Javni poziv za izdavanje u zakup proizvodnih kapaciteta nikšićke Željezare radi valorizacije i očuvanja proizvodnje čelika EPCG je objavila sredinom decembra, a prijave će primati do 25. januara. Zakup se daje na period od minimum pet godina sa mogućnošću produžetka trajanja ugovora, dok je minimalna cijena zakupa 30 hiljada eura mjesečno. Konačna visina naknade zavisiće od ponude zakupca po elementima javnog poziva.
Interesovanje iz Švedske, Luksemburga, Austrije…
Za nikšićku Željezaru zainteresovani su i potencijalni investitori iz Švedske, odnosno konzorcijum čiji je član “Uber Nordic”. Kako je prethodno sapšteno iz resora energetike, tu firmu konkretno zanima investiranje i pokretanje proizvodnje. Finansijski direktor, Frederik Aker, i stručni konsultant kompanije “Uber Nordic”, Radovan Perović, prethodno su predočili modele investiranja kompanije do 70 miliona eura u opremu i pogone Željezare i posebno naglasili namjeru za dugoročnu investiciju uz postepeno povećanje broja zaposlenih.
Osim te firme, Mujović je Željezaru prethodno obišao i sa predstavnicima kompanije “Duferco” iz Luksemburga, pri čemu je naglasio da je zadovoljan onim što je čuo. Dodatno, posljednjih dana je razgovarao i sa predstavnicima austrijske kompanije “Safin Handelsges”, koji su takođe zainteresovani za nikšićku fabriku.
“Pravo učešća na javnom pozivu imaju sve kompanije iz Crne Gore i inostranstva koje su registrovane i posluju u skladu sa zakonima države u kojoj obavljaju svoje djelatnosti. Prednost prilikom odabira poslovnog partnera imaće kompanije koje imaju tradiciju i reference u proizvodnji kovanih ugljeničnih, legiranih i alatnih čelika”, navodi se u javnom pozivu.
Prema javnom pozivu u zakup će se, između ostalog dati, u Čeličani pećna, livna, kolilna i žarna hala, a u Kovačnici mehanička i konstrukciona radionica, korišćenje prostora za parking, radionica za servisiranje i održavanje vozila, magacinski prostor…
Državna energetska kompanija gazduje nikšićkom Željezarom od januara prošle godine, ali pokretanja proizvodnje u pogonima Čeličane i Kovčnice pod okriljem EPCG nije bilo moguće, zbog strogih pravila o državnoj pomoći.
Od kada je EPCG preuzela imovinu bivše Željezare od turske Tosjali grupe uposleno je 380 većinom njenih bivših radnika, pokrenuta je proizvodnja u pogonima konstrukcije i PVC bravarije, izgrađena je prva solarna elektrana na krovu koja čeka puštanje u rad, proradio je restoran, nekoliko hala je izdato u zakup, ali za pokretanje nekadašnje osnovne djelatnosti proizvodnje čelika potrebno je 6,5 miliona eura i integrisana dozvola.
Agencija za zaštitu konkurencije je u oktobru prošle godine donijela rješenje kojim je pokrenula ispitni postupak utvrđivanja usklađenosti potencijalne državne pomoći date Željezari i tim rješenjem, kako je u AZK-u rečeno “Vijestima”, zabranjena je svaka dalja dodjela državne pomoći do donošenja konačnog rješenja.
Račun Željezare je u neprekidnoj blokadi od 18. oktobra zbog duga od oko 110 hiljada eura.
Izvor: Vijesti
