
Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je danas Crnoj Gori zajam od osam miliona eura za modernizaciju digitalne platne infrastrukture, proširenje pristupa digitalnim finansijskim uslugama za građane i kompanije, te smanjenje troškova domaćih i međunarodnih transakcija.
“Projekat modernizacije finansijske infrastrukture Crne Gore i njeno usklađivanje sa SEPA standardima (Target Instant Payment Settlement Clone Project-Projekat TIPS klon) – omogućiće uvođenje brzih, gotovo trenutnih digitalnih transakcija, čime će finansijske usluge postati dostupnije i rasprostranjenije”, naveli su u saopštenju.
Kako su pojasnili, modernizacijom platne infrastrukture i smanjenjem troškova transakcija u ekonomiji koja u velikoj mjeri zavisi od međunarodnih novčanih priliva, očekuje se da će korišćenje digitalnih plaćanja u Crnoj Gori porasti za trećinu do 2030. godine, s ciljem da obuhvati dodatnih 110.000 korisnika, među kojima je 70.000 žena.
“Posebna pažnja biće posvećena i približno 15 odsto stanovništva koje je i dalje izvan formalnog finansijskog sistema – bez transakcijskih računa i digitalnih instrumenata plaćanja”, piše u saopštenju.
Što ih, kako dodaju, čini finansijski ranjivijima na krađu i gubitke, ali i ograničava pristup kreditima.
“Moderni platni sistemi mogu značajno doprinijeti ekonomskom rastu Crne Gore i unaprijediti konkurentnost crnogorskih kompanija. Uvođenje brzih platnih sistema nije samo tehnička nadogradnja, već i korak ka dubljoj regionalnoj ekonomskoj integraciji Zapadnog Balkana”, izjavila je Šaoćing Ju, direktorka Svjetske banke za Zapadni Balkan.
Kako su naveli, projekat će pomoći Crnoj Gori da usvoji TIPS klon rješenje koje je razvila Banka Italije uz podršku Eurosistema, čime će se obezbijediti kompatibilnost sa panevropskim sistemima brzih plaćanja i ubrzati finansijska integracija zemlje sa Evropskom unijom.
“Ova inicijativa dio je šireg angažmana Svjetske banke na modernizaciji finansijskog sektora Zapadnog Balkana i usklađena je sa Okvirom partnerstva sa Crnom Gorom za period 2025–2029, koji prioritizuje konkurentnost, regionalnu saradnju i održivi rast”, zaključili su.