„Ja radim u trgovini, stojim po cijeli dan, a kad dođem kući, sve kućne obaveze čekaju na mene,“ rekla je jedna od učesnica istraživanja “Balansiranje profesionalnog i porodičnog života” koje je za potrebe Sigurne ženske kuće sprovela agencija DeFacto.
Ova izjava otkriva svakodnevicu brojnih žena koje, pored profesionalnih obaveza, snose i sav teret održavanja kuće i brige o porodici. Iako žene ravnopravno doprinose ekonomiji, društvene norme ih i dalje sputavaju, ostavljajući ih zarobljenim u iscrpljujućem ritmu „dvostruke smjene.“
Iz Sigurne ženske kuće su saopštili kako prema izjavama većine učesnica istraživanja, muškarci još uvijek ne preuzimaju odgovarajuću odgovornost kada su u pitanju kućni poslovi i briga o djeci, uprkos tome što su mnoge žene zaposlene i rade puno radno vrijeme. Ovo ukazuje da su tradicionalne rodne uloge duboko ukorijenjene, a žene i dalje preuzimaju većinu odgovornosti u domaćinstvu.
„Što žene urade u jednom danu, to muškarac ne uradi ni za mjesec dana. I eto, svaki dan sve isto – u šest ustaneš da bi stigao sve da spremiš, pripremiš i samo radiš.“ (Učesnica fokus grupe, Bijelo Polje)
„Sa djecom obaveze počinju već od jutra – buđenje, škola, aktivnosti, ručak, spremanje… U suštini odrađujem ono što moram. Malo je prostora i vremena za naše neke potrebe, to je stalno usklađivanje i kombinovanje obaveza. Traženje slobodnog trenutka za sebe.“ (Učesnica fokus grupe, Podgorica)
Generacijska promjena ili ukorijenjene norme?
Sigurna ženska kuća je navela kako su neke učesnice istakle pozitivne primjere među mlađim generacijama muškaraca, koji su otvoreniji za učešće u kućnim obavezama i odgovorniji prema potrebama domaćinstva. Postoje i primjeri gdje su muškarci ravnopravno uključeni u brigu o djeci i druge porodične obaveze.
„Imam supruga koji je vrlo uključen, pogotovo kad je riječ o brizi o djeci. Uvijek me podržava i preuzima dio obaveza, što mi mnogo znači.“ (Učesnica fokus grupe, Bar)
Ipak, dodaju iz SŽK, tradicionalne norme su duboko ukorijenjene u porodičnim i društvenim obrascima ponašanja. Učesnice opisuju situacije u kojima članovi porodice, posebno stariji, prave razlike između „muških“ i „ženskih“ poslova, što dodatno učvršćuje ove društvene norme.
„Moj svekar je, kada je sin slagao veš, rekao: ‘Zašto slažeš majci, nisi đevojka?’“ (Učesnica fokus grupe, Bar)
Učesnice su istakle da je podjela poslova često naučena u primarnoj zajednici – porodici. Muškarci, prema njihovom mišljenju, nisu dovoljno pripremljeni za ravnopravno učestvovanje u domaćinstvu, dok se od žena očekuje da od malih nogu nauče osnove održavanja domaćinstva, poput kuvanja i čišćenja.
„Oni su nas pripremali šta su ženski, a šta su muški poslovi. Vjerovatno sad to muškarci i dalje smatraju da oni to ne treba da rade, da je to sramota da oni to rade, a da mi žene moramo to da radimo. Mislim, naša uloga i naši poslovi su nekad bili predodređeni da smo bile domaćice, a onda smo se kao evoluirale i otišle da radimo i sad mora nešto da se mijenja i za njih. Znači, ne može da bude – mi ćemo sve, a oni neće ništa.“ (Učesnica fokus grupe, Bar).
Ističu kako je važno da roditelji preispitaju tradicionalne uloge i da se podstiče ravnopravnost između polova u svakodnevnim obavezama, kako bi se mladi generacijski oslobodili pritiska tradicionalnih normi.
„Ja mislim da je to nešto što ti kao prenose, pa ti to prenosiš kasnije pričom, pa da to negde usadiš mlađima.“ (Učesnica fokus grupe, Bijelo Polje)
Istraživanje je sprovedeno kroz projekat „Ženski balans, cijena multitaskinga“ koji finansira Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava.
