Dok su iskopavali dvorac u Španiji, arheolozi su naišli na iznenađenje: ženu pokopanu uz više od 20 srednjovjekovnih monaha. Kao i muškarci, vjerovatno je bila ratnica koja je poginula u bici, sugeriše nova studija.
“Trebalo bi da je zamislimo kao ratnicu staru oko četrdeset godina, visoku nešto manje od metar i osamdeset, ni zdepastu ni vitku i vještu s mačem”, navela je koautorka studije Carme Rissech, istraživačica na Odsjeku osnovnih medicinskih nauka na Javnom univerzitetu u Taragoni.
Istraživači su pronašli ljudske ostatke dok su iskopavali groblje unutar utvrđenog dvorca Zorita de los Canes u Guadalahari. Ukopi datiraju između 12. i 15. vijeka, vremena složenog vjerskog i političkog sukoba između hrišćanskih i islamskih grupa na Pirinejskom poluostrvu.
Prema studiji objavljenoj 14. maja u časopisu Scientific Reports, mnogi od kostura pokazuju nasilne čak i smrtonosne rane, uključujući “značajan broj prodornih uboda i tupih ozljeda”, na lobanjama i područjima karlice, koje su vjerovatno zadobijene u borbi.
Na osnovu analize ženinih ostataka, čini se da je umrla u borbi poput monaha, budući da njene kosti ne pokazuju znakove ponovnog rasta oko ozljeda. Ovi monasi-ratnici pripadali su Redu Kalatrava, utemeljenom u Španiji 1158. godine.
Ovaj red, sličan Vitezovima templara, imao je zadatak da zaštiti Kalatrava la Vieha, grad duž sporne granice između hrišćanskih i muslimanskih teritorija. U 13. vijeku lokalno plemstvo je počelo snabdijevati red novcem i ljudima. Na primjer, mnoge novajlije reda, naročito vitezovi i narednici višeg ranga, bili su regrutovani iz nižeg plemstva i gradskog vodstva, navodi se u studiji. Iako su se vitezovi reda Kalatrava zavjetovali na siromaštvo, nastavili su blagovati poput plemića, potvrdila je studija.
Istraživači su ustanovili pol žene ratnice proučavajući karlicu i lobanju, dva najčešća i najpouzdanija dijela tijela za utvrđivanje biološkog pola.
Analizirajući različite izotope ili verzije dušika u kostima iz Zorita de los Kanes, naučnici su takođe utvrdili da je ishrana monaha bila bogata peradi i morskom ribom, koje su preferirale i bile pristupačne iberskim društvenim elitama, piše Livescience.
Obilna konzumacija ribe sugeriše da su se monasi pridržavali vjerskih ograničenja u pogledu mesa, napisali su autori studije.
U poređenju s muškarcima, žena je jela daleko manje proteina, pokazala je analiza izotopa. To sugeriše da je vjerovatno dolazila iz niže društvene klase od monaha.
Jedna je hipoteza da je žena bila služavka u dvorcu i da je uzela oružje kako bi ga zaštitila tokom bitke, što je na kraju dovelo do njene smrti. Njene kosti, međutim, ne pokazuju istrošenost tipičnu za rad sluge.
“Vjerujem da ovi ostaci pripadaju ženi-ratnici, ali potrebna je dalja analiza kako bi se utvrdilo u kojoj je mjeri ova žena savremena s ostalim vitezovima”, rekla je Rissech.
Izvor: Klix.ba
