Na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore na dnevnom redu nalazi se i rasprava o donošenju Rezolucije o genocidu u Jasenovcu.
Predlog Rezolucije o genocidu u Jasenovcu prošao je Odbor za ljudska prava i slobode.
Za njega je, na ovom tijelu, glasalo sedam članova Odbora.
Predlog Rezolucije prošao je i na sjednici Zakonodavnog odbora.
Na ovom odboru za predlog Rzeolucije šest glasova je bilo za, dok je jedan bio uzdržan.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je da će, nakon dogovora sa parlamentarnlm većinom, obavijestiti odbor o jednom amandmanu.
Prema riječima predsjednika Skupštine Andrije Mandića, Rezolucija o Jasenovcu nije uprena ni protiv kojeg naroda.
On je poručio da treba da podići svijest o tragičnim događajima kako se oni nikada ne bi ponovili.
“Stvaramo temelj za izgradnju istinski pomirenog društva. Apsolutna većina je podržala ovaj predlog. Podnosioci Rezolucije smatraju da se njenim usvajanjem njeguje kultura sjećanja, uz napomenu da sama Rezolucija nije uperena protiv bilo kojeg naroda, već sa cilj ima osudu svakog poricanja genocida”, zaključio je Mandić.
Tekst Rezolucije o genocidu o Jasenovcu prenosimo u cjelovitosti:
Polazeći od najviših vrijednosti ustavnog poretka i opšte prihvaćenih pravila međunarodnog prava;
Uvjereni da su znanje i svijest građana o masovnim stradanjima preduslov za borbu demokratskog svijeta protiv totalitarnih ideja i sličnih projekata, progona na etničkoj ili vjerskoj osnovi kao i kršenja ljudskih prava;
Imajući u vidu da je prema nepobitnim dokazima, osnovan koncentracioni logor smrti u Jasenovcu, u kom su u periodu od 1941 – 1945. godine mučeni i ubijani Srbi, Jevreji, Romi, Hrvati kao i drugi narodi;
Jedinstveni u osudi svih zločina na tlu naše države i bivše Jugoslavije, u izražavanju pijeteta prema svim žrtvama tih zločina, kao i u saosjećanju sa patnjama njihovih porodica;
Potvrđujući principijelan stav zasnovan na domaćem i međunarodnom pravu, da odgovornost može biti isključivo individualna, kao i da nijedan narod ne može biti označen kao genocidan ili zločinački;
Snažno opredijeljeni da učinimo sve kako se tragična stradanja ljudi etničkih, vjerskih i drugih grupa nikad i nigdje više ne bi ponovila;
Na osnovu člana 82 stav 1 tačka 3 i člana 91 stav 1 Ustava Crne Gore, Skupština Crne Gore donosi:
Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu
- S dubokim saosjećanjem prema žrtvama genocida u Jasenovcu tokom 1941-1945. godine, uvažavajući da će 2025. godine biti 80. godišnjica od ovog užasnog zločina, a prepoznajući da je 22. aprila 1945. godine logor smrti Jasenovac bio rasformiran i na taj dan poslednji preostali zatvorenici ubijeni, Skupština Crne Gore je vođena poveljom Ujedinjenih nacija, Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima i Konvencijom o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, odlučuje da posveti posebnu pažnju komemoraciji i osudi zločine počinjene u tom logoru smrti;
- Svjesni istorijske važnosti Jasenovca kao mjesta gdje su u živote izgubili nevini ljudi, Skupština Crne Gore odlučuje da 22. april bude zvanično priznat kao Dan sjećanja na genocid u Jasenovcu, koji će se obilježiti svake godine.
- Skupština Crne Gore osuđuje svako poricanje genocida u Jasenovcu i poziva na očuvanje sjećanja na te tragične događaje kroz obrazovne programe i aktivnosti koje će spriječiti bilo kakav oblik revizionizma.
- Kroz usvajanje ove rezolucije Skupština Crne Gore obavezuje se da aktivno doprinosi očuvanju sjećanja na žrtve genocida u Jasenovcu, promoviše toleranciju, razumijevanje i borbu protiv svih oblika mržnje i diskriminacije.
- Podstiče se obilježavanje 22. aprila kao dana sjećanja na žrtve genocida u Jasenovcu, koji je počinjen tokom 1941 – 1945. godine, i Skupština će svake godine slati delegaciju koja će učestvovati u programima komemoracije.
- Skupština Crne Gore ohrabruje državne organizacije na svim nivoima, predsjednika Crne Gore, civilno društvo, uključujući i nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne strane, da obilježavaju 22. april, uključujući organizaciju posebnih događaja i aktivnosti u sjećanju na žrtve genocida u Jasenovcu, koji je počinjen u periodu tokom 1941- 1945. godine.
