Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država, pod upravom predsjednika Donalda Trampa, donijelo je odluku koja bi mogla imati dalekosežne posljedice na međunarodne odnose. Memorandumom nove tužiteljke Pem Bondi, radna grupa Task Force KleptoCapture, osnovana s ciljem sprovođenja sankcija protiv Rusije i suzbijanja aktivnosti oligarha bliskih Kremlju, zvanično je raspuštena. Umjesto toga, sredstva koja su joj bila na raspolaganju preusmjerena su na borbu protiv narko-kartela i međunarodnih kriminalnih grupa.
Odluka, koju su prenijeli svjetski mediji, uključujući i agenciju Rojters, signalizira veliki zaokret u pristupu američke administracije prema sankcijama Rusiji, što bi moglo dodatno uticati na evropske države koje su podržavale slične mjere, uključujući Crnu Goru. Sankcije koje su Crna Gora uvela protiv Rusije izazvale su brojne ekonomske posljedice, među kojima se najviše ističe pad prihoda od ključnih sektora poput poljoprivrede i turizma. Ukupne indirektne štete od sankcija Rusiji procjenjuju se na nekoliko stotina miliona eura.
Manji prihodi Plantaža i pad turizma
Kompanija “Plantaže”, koja je decenijama ostvarivala značajne prihode izvozom vina i drugih proizvoda na rusko tržište, suočila se s ozbiljnim problemima nakon uvođenja sankcija. Značajno smanjen, praktično ukinut izvoz u Rusiju doveo je do finansijskih poteškoća ove crnogorske kompanije, koja se već borila sa unutrašnjim izazovima. Gubitak ruskog tržišta i manji godišnji prihodi od tri miliona eura, godišnje, dodatno su ugrozili njen opstanak, a smanjenje izvoza negativno se odrazilo na ukupne prihode države.
Turizam, kao drugi ključni sektor, takođe je pretrpio ozbiljan udarac. Ruski turisti, koji su godinama činili značajan dio stranih posjetilaca u Crnoj Gori, postali su rjeđa pojava na crnogorskom primorju. Statistički podaci pokazuju da je uvođenje sankcija rezultiralo padom prihoda od turizma od par procenata, nakon što je sektor bilježio rast tokom dvije decenije. Ovaj pad nije samo posljedica političkih odluka, već i promijenjenih turističkih navika zbog restrikcija i ekonomskih problema izazvanih sankcijama.
Zamrznuta imovina i političke posljedice
Dodatni izazovi dolazili su iz zamrzavanja imovine ruskih državljana koji su poslovali ili boravili u Crnoj Gori. Iako je ovaj potez bio dio međunarodnih nastojanja da se sankcionišu osobe bliske Kremlju, Crna Gora je pretrpjela štetu u vidu smanjenih investicija i povlačenja pojedinih stranih kapitala iz zemlje. Ova mjera je, prema procjenama analitičara, indirektno doprinijela usporavanju privrednog rasta.
Dok SAD redefinišu svoje prioritete i fokusiraju se na unutrašnju borbu protiv kriminala, evropske zemlje poput Crne Gore ostaju suočene s ekonomskim posljedicama dosadašnjih mjera protiv Ruske Federacije. Analitičari upozoravaju da bi, u svjetlu ovih promjena, Crna Gora mogla razmotriti svoje dalje korake u pogledu sankcija, naročito ako štete po nacionalnu ekonomiju nastave rasti. Ima ideja da se od Brisela traži naknada zbog pretrpljene štete.
Međutim, kako navode stručnjaci, bilo kakva revizija sankcija zahtijeva pažljivo planiranje i koordinaciju s međunarodnim partnerima, kako bi se izbjegle političke posljedice i osigurala stabilnost odnosa s Evropskom unijom i NATO-om.
Ostaje pitanje da li će odluka SAD-a o povlačenju resursa iz programa sankcija podstaknuti i druge zemlje da preispitaju svoje mjere. Za Crnu Goru, koja je već osjetila posljedice ovakvih odluka, svaka promjena u tom smjeru može donijeti potencijalne prilike za oporavak sektora koji su najviše pogođeni.
Izvor: BiznisCG
