Protivnici Rusije u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija smatraju da je sada pravi trenutak za reformu ovog najvišeg međunarodnog tijela i da bi tu zemlju trebalo ili izbaciti ili joj ograničiti pravo veta.
Kako određeni članovi Povelje UN dozvoljavaju ovakvu mogućnost, radi se na toj inicijativi i pokušaće da izdejstvuju takav ishod. Do sada, međutim, nijedna članica, pogotovo stalna članica SB UN, nije bila isključena.
Ona ovo tijelo može da napusti samo svojom voljom, a to se do sada nije dogodilo. Kao što ni tokom više od sedam decenija duge tradicije nijedna od sada 193 države nije isključena iz ovog međunarodnog tijela.
Iako se prećutno priznaje da je SB UN decenijama bio podijeljen na rivalske geopolitičke blokove – pri čemu su Rusija ili SAD kao predvodnice često koristile pravo veta – pojedine države smatraju da je upravo sada pravi trenutak da se prekine s takvom praksom.
Sada se konstatuje da je pravo veta pet stalnih članica SB UN glavni kamen spoticanja za održavanje mira. Poslije Drugog svjetskog rata optimisti su se nadali da će prijetnja bezbijednosti biti suzbijena mogućnošću da SB, uvodeći sveobuhvatne obavezujuće ekonomske sankcije, može da bude mehanizam za odvraćanje od agresije i podstakne mirno rješavanje sukoba.
U aktuelnom sukobu u Ukrajini veto Rusije bi značio da SAD i njeni saveznici mogu da uvedu sankcije na nivou UN samo u okviru „koalicije voljnih”. Ali poslije dosadašnjih oštrih sankcija pojedinačnih država, to je sada i manje važno od činjenice da je zbog prava veta Rusije sada nemoguće usvajanje obavezujuće rezolucije protiv nje.
Nekoliko država je pokrenulo inicijativu da se reformišu pravila u UN.
Japan, među poslednjima, koji želi da postane stalni član SB UN, u ponedeljak se založio za reformu Savjeta u okviru novog međunarodnog poretka.
Japanski premijer Fumio Kišida izrazio je spremnost da se angažuje u naporima za reformu i osvrnuo se na prethodni predlog Francuske kojim bi se ograničilo pravo veta stalnim članicama SB UN u slučaju masovnih zločina. Nije rekao da li bi se to pravilo primjenjivalo retroaktivno.
Nakon što je američki kongres uputio zahtjev predsjedniku Džozefu Bajdenu da se Rusija izbaci iz SB UN, ambasadorka u UN Linda Tomas Grinfild je tokom nedavne specijalne vanredne sjednice Generalne skupštine (GS) UN o Ukrajini, za koju je rekla da je prvi put sazvana na ovaj način poslije 40 godina, naglasila da je „ovo izuzetan trenutak” i da su sada, više nego u bilo kojem drugom momentu u novijoj istoriji – UN dovedene u pitanje.
Ona je imala na umu glasanje za rezoluciju GS UN, doduše neobavezujuću, ali s političkom težinom, kojom se osuđuje „ruska invazija na Ukrajinu i poziva Moskva da odmah povuče svoje snage”.
Za rezoluciju je glasala 141 zemlja, protiv je bilo pet (Rusija, Belorusija, Sirija, Sjeverna Koreja i Eritreja), a 35 je bilo uzdržanih (među njima Kina, Indija, Kuba, Irak, Iran, Kazahstan, Tadžikistan, Pakistan…).
Dok je glasanje GS UN s početka ovog mjeseca pokazalo „globalnu antiputinovsku koaliciju”, kako je označio Volodimir Zelenski, samo nekoliko dana ranije najmoćnije tijelo UN poslalo je sasvim drugačiju poruku. Uprkos podršci 11 članova SB UN, zbog ruskog veta nije usvojena rezolucija kojom se zahtijevao hitan prekid ratnih dejstava i povlačenje ruskih trupa iz Ukrajine. Za razočarane je posebno iritantno bilo to što je prošlog mjeseca rotirajući predsjednik Saveta bio ruski predstavnik Vasilij Nebenzja.
Američka agencija „Brukings institut” nedavno je u svom izvještaju naglasila da je rat u Ukrajini još jednom pokazao da je pravo veta pet stalnih članica SB UN glavni kamen spoticanja za održavanje mira u svijetu. Oni predlažu radikalnu promjenu načina rada SB uvođenjem mogućnosti poništavanja veta stalne članice i to dodavanjem klauzule u član 27, kojim bi bilo omogućeno da dvotrećinska većina nadjača veto.
Ali promjenu pravila mora da odobri svaka članica, tako da ni to neće biti uspješno. „Izbacivanje” Rusije neće ići lako, jer se reforma UN već dvije decenije nalazi na dnevnom redu bez ikakvog uspjeha. Ali ne mogu se isključiti ni nasilne metode poput uskraćivanja američkih viza ruskoj delegaciji u UN, što se dogodilo već nekoliko puta.
U petak je i predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan takođe rekao da je vrijeme za reformu UN. On je praktično ponovio svoju krilaticu da je „svijet više od pet” (misleći na pet država koje u SB UN imaju pravo veta) iz oktobra prošle godine, kad je govorio da sudbinu čovječanstva ne treba prepustiti na milost i nemilost „šačici zemalja” koje su pobijedile u Drugom svjetskom ratu.
Turski javni servis je krajem februara, izvještavajući o Erdoganovoj inicijativi, dao odlično predviđanje buduće situacije: „Kako međunarodni sistem prelazi iz unipolarnog u multipolarni sistem s konkurencijom velikih sila u Aziji, u budućnosti će, izgleda, biti više ratova, više jednostranih vojnih akcija i novih sukoba. Multipolarni svijet obećava nove oblike vojne eskalacije i protivpravne aneksije”.
Komentarišući Erdoganov prošlogodišnji zahtjev za reformu, Sergej Lavrov ga je podržao primijetivši da u SB UN vlada neravnoteža i da šest od 15 članica predstavlja Zapad.
„A kad Japan bude izabran iz Azije, sedmi glas će biti u kasici zapadne politike koja se promoviše kroz SB UN”, zaključio je Lavrov i rekao da bi trebalo više uvoditi zemlje u razvoju, a manje gledati koje su odane zapadnoj politici.
Izvor: politika.rs
