Iz Direktorata za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova saopšteno je da je održan prvi konsolidacioni sastanak sa ciljem izrade strateškog dokumenta u okviru projekta “Mjere prevencije i pripremljenosti upravljanja rizicima od katastrofa”.
“Izrada dokumenta o mjerama za prevenciju i pripremljenost upravljanja rizicima od katastrofa je u početnoj fazi: definisana je radna verzija mjera shodno utvrđenim rizicima, uključujući između ostalih i kritičnu infrastrukturu, šumske požare, radijacione i nuklearne nesreće, sa posebnim osvrtom na prekogranične uticaje i ranjive grupe”, navodi se u saopštenju.
To su, kako su kazali, zaključci sa prvog konsolidacionog sastanka koji je održan u okviru projekta “Mjere prevencije i pripremljenosti upravljanja rizicima od katastrofa”, koji sprovodi Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova, uz podršku Evropske komisije, a koji predstavlja ključni korak u jačanju kapaciteta Crne Gore za efikasno upravljanje rizicima od katastrofa.
Sastanak je otvorio generalni direktor Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a Miodrag Bešović, koji je poručio da je izrada ovog dokumenta obaveza Crne Gore kao zemlje kandidatkinje za članstvo u EU.
“Mjere prevencije i pripremljenosti upravljanja rizicima od katastrofa predstavljaju jedan od važnijih dokumenata u oblasti smanjenja rizika od katastrofa u našoj državi i bitno je da imamo svijest o tome koliko je definisanje procjene rizika i katastrofa visoko pozicionirano u EU agendi”, kazao je Bešović.
Prema njegovim riječima, dobro je što ovu radnu grupu čini 59 predstavnika državnih organa i akademske zajednice što govori u prilog činjenici da će dokument biti kvalitetno izrađen.
“Te vjerujem da ćemo, kada dođemo i do finalno izrađenog dokumenta, dobiti verifikaciju i Evropske komisije”, mišljenja je Bešović.
Koordinator projekta Ljuban Tmušić smatra da konsolidacioni sastanak prilika da struka na najbolji način usmjeri i kreira izgled dokumenta koji će sadržati mjere prevencije i pripremljenosti.
“Ovo je prvi sastanak na kojem imamo šansu da preciziramo izgled tako važnog dokumenta, što smatram važnim jer sada radimo na zvaničnom izvoru informacija kojem će se stručna javnost iznova vraćati”, saopštio je Tmušić.
Predstavnik podgrupe za kritičnu infrastrukturu Čedo Kaluđerović ukazao je da je podgrupa za kritičnu infrastrukturu pripremila radnu verziju teksta, te da će se u narednom periodu dobijeni rezultati objediniti i konsolidovati.
“Mi smo u pogledu izrade našeg dijela već dostigli saglasnost sa preporukama CER direktive i smjernica koje smo dobili. Dakle, tipologija mjera je izrađena, svaka od njih je opisana, sa posebnim osvrtom na prekogranični uticaj rizika od katastrofa”, rekao je Kaluđerović.
Da je uz pojedinačnu stručnost, uvezanost i saradnja podgrupa radne grupe ključna, stava je Pera Pavlica Dragišić, predstavnica podgrupe za šumske požare.
“Prva radna verzija našeg dijela dokumenta broji 49 mjera. Najvažnije nam je da mjere, koje smo predložili, budu maksimalno realizovane. Preostalo nam je da detaljno razradimo njihov tabelarni prikaz, kako bi koncept bio pregledniji i lakši za primjenu”, izjavila je ona.
Kako dodaju u saopštenju, podgrupa za radijacione i nuklearne nesreće definisala je 30 mjera, objasnio je njihov predstavnik Slavko Radonjić.
“Među ovim važnim mjerama, istakao bih jednu, a to je mjera da se mreža stanica kojom mjerimo radioaktivnost na teritoriji Crne Gore učini operativnom i da se uključi u evropsku mrežu stanica, kako bismo mi, kao stručnjaci koji se bave ovom oblašću, ali i građanstvo bili blagovremeno informisani u svakom trenutku o stanju radioaktivnosti i eventualnim opasnostima koje nam prijete iz okruženja ili neke dalje okoline”, precizira Radonjić.
Kako su zaključili, projekat “Mjere prevencije i pripremljenosti upravljanja rizicima od katastrofa” trajaće do juna naredne godine, a njegova implementacija isporučiće dokument koji će dodatno unaprijediti stanje u oblasti smanjenja rizika od katastrofa u Crnoj Gori.
