Crna Gora treba da obezbijedi djelotvornu istragu svih prijava mučenja i zlostavljanja i procesuiranje odgovornih za ratne zločine po pitanju komandne odgovornosti, preporuka je Komiteta Ujedinjenih nacija (UN) protiv torture.
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) saopšteno je da je Komitet UN-a protiv torture istakao zabrinutost zbog toga što do danas niko u Crnoj Gori nije osuđen za ratni zločin po principu komandne odgovornosti ili odgovornosti nadređenih.
Kako su naveli, Komitet protiv torture je u zaključnim zapažanjima o Crnoj Gori, koja je danas objavio, istakao zabrinutost zbog izvještaja o fizičkoj i psihičkoj torturi uhapšenih osoba od strane policije, prilikom njihovog ispitivanja, u cilju iznuđivanja iskaza ili dobijanja informacija, kao i zbog nedostatka djelotvornih istraga.
Komitet UN-a je, kako su rekli iz HRA, izrazio žaljenje zbog kontinuiranog neuspjeha da se privedu pravdi odgovorni za ubistvo Duška Jovanovića 2004. godine i da se okonča istraga o brutalnim napadima na Oliveru Lakić iz maja 2018.
Iz te nevladine organizacije (NVO) kazali su da je Crna Gora dobila rok od godinu da izvjesti šta je preduzela da primjeni preporuke u tim prioritetnim oblastima, uključujući i uslove za lišavanje slobode.
Komitet je u zaključnim zapažanjima o Crnoj Gori naveo da ostaje zabrinut u pogledu djelotvornosti istraga, posebno u vezi sa identifikacijom navodnih izvršilaca.
Iz Komiteta su rekli da su zabrinuti zbog daljeg trenda blagog kažnjavanja državnih službenika osuđenih za tako teška djela, koji uključuje uslovne osude, kao i kontinuiranih propusta da se suspenduju državni službenici koji su pod istragom za tu vrstu zločina.
Komitet, kako su kazali, dodatno zabrinjavaju izvještaji da istrage navodnih radnji mučenja ili zlostavljanja mogu da sprovode isti oni državni tužioci koji su nadležni za istragu optužbi protiv pritvorene osobe koja je takve radnje prijavila.
“Komitet nadalje izražava žaljenje zbog prakse da se odgovornost za istragu prebacuje na policiju u slučajevima navodnog mučenja, ili zlostavljanja za vrijeme zadržavanja u policiji”, navodi se u zaključnom zapažanjima o Crnoj Gori.
Iz Komiteta su poručili da bi Crrna Gora morala da obezbjedi da se sve prijave mučenja i zlostavljanja hitno istraže na nepristrasan način od nezavisnog tijela, i da ne bude nikakve institucionalne povezanosti između istražitelja koji pripadaju tom tijelu i onih koji su osumnjičeni za takve radnje.
Crna Gora, kako su kazali, mora da obezbjedi da u slučajevima navodnog mučenja ili zlostavljanja osumnjičeni izvršioci budu suspendovani sa službenih dužnosti odmah i za sve vrijeme trajanja istrage.
“Posebno ako postoji rizik da mogu da dođu u situaciju da ponove prijavljenu radnju, učine odmazdu protiv navodne žrtve, ili na drugi način ometaju istragu”, naveli su iz Komiteta.
Iz Komiteta su rekli da Crna Gora mora da garantuje da se navodni izvršioci procesuiraju na odgovarajući način i da, ako budu osuđeni, dobiju kazne koje odgovaraju ozbiljnosti njihovih djela.
Oni su poručili da država mora da obezbjedi da se prilikom prijema u zatvor sprovodi temeljni ljekarski pregled, i da tom pregledu ne prisustvuju policajci ili drugi zaposleni u zatvoru, u skladu sa Priručnikom o djelotvornoj istrazi i dokumentovanju mučenja (Istanbulski protokol).
“A kada medicinsko osoblje koje sprovodi pregled ima osnova za sumnju da je došlo do zlostavljanja, to odmah prijavi državnom tužilaštvu”, naveli su iz Komiteta UN-a.
Oni su kazali da Crna Gora treba da razvije programe obuke za službenike policije i druge državne službenike nadležne za primjenu zakona, o intervjuisanju i istraživanju bez prinude.
Država, kako su naveli, treba da obezbjedi djelotvornu primjenu Pravilnika o policijskoj uniformi, oznakama zvanja i naoružanja iz 2013. Godine, koji propisuje da svi uniformisani službenici policije, uključujući specijalne interventne jedinice, moraju da nose natpise s imenima ili identifikacione brojeve prilikom sprovođenja službenih radnji.
“Kao i obezbjedi sistematsko video snimanje ispitivanja osumnjičenih, koji su zadržani, i uspostavi obavezujuća uputstva za arhiviranje tih snimaka, uključujući rok za njihovo čuvanje”, naveli su iz Komiteta UN-a.
Iz Komiteta su pozdravili određene nedavne napore da se pitanje nekažnjivosti za ratne zločine, kao i mučenje i zlostavljanje riješi.
“Komitet ostaje zabrinut jer država članica nije ostvarila napredak u procesuiranju onih koji su pod njenom jurisdikcijom optuženi za ratne zločine tokom sukoba na Zapadnom Balkanu devedesetih i jer nema osuda po principu komandne odgovornost ili odgovornosti nadređenih osoba za ratne zločine”, naveli su u zaključnim zapažanjima.
Iz Komiteta UN-a rekli su da je od 2015. godine samo jedna osoba pravosnažnom sudskom odlukom osuđena za ratne zločine u državi članici.
Kako su naveli, na osnovu informacija dobijenih od Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove krajem 2020. godine, Crna Gora je otvorila brojne nove predmete.
Iz Komiteta su rekli da su zabrinut jer većina žrtava ratnih zločina u Crnoj Gori tek treba da ostvari pravo na reparaciju.
Država članica, kako su poručili, treba da intenzivira napore u borbi protiv nekažnjivosti za ratne zločine.
Crna Gora, kako su naveli, treba proaktivno da istraži sve navode i pažljivo ispita sve dokaze protiv svojih građana ili drugih osoba koje se nalaze pod njenom jurisdikcijom.
“Uključujući, ali ne ograničavajući se na dokaze dobijene od susjednih i drugih stranih jurisdikcija, te Rezidualnog mehanizma, a protiv potencijalnih počinilaca, uključujući tu i sve dokaze o krivičnoj odgovornosti na osnovu principa komandne odgovornosti ili odgovornosti nadređenog lica”, naveli su iz Komiteta UN-a.
Država, kako su kazali, treba da okonča istrage svih navoda o ratnim zločinima, krivičnim gonjenjem počinilaca i njihovim kažnjavanjem odgovarajućim kaznama koje su srazmjerne ozbiljnosti tih zločina.
Iz Komiteta UN-a rekli su da država treba da obezbijedi da sve žrtve, uključujući i članove njihovih porodica, dobiju obeštećenje i sudsku i/ili administrativnu kompenzaciju za patnje.
„Kao i da redovno i aktivno informiše javnost o predmetima ratnih zločina kao stvarima od javnog značaja i interesa“, naveli su iz Komiteta.
