Učenica petog razreda jedne osnovne škole u Podgorici duže vrijeme nije pohađala nastavu, jer je njena majka odlučila da je ne šalje u školu zbog nezadovoljstva ophođenjem nastavnice te obrazovne ustanove. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore u svom izvještaju naglašava da ovakva odluka ugrožava pravo djeteta na obrazovanje, koje je zagarantovano Ustavom, zakonima i međunarodnim propisima.
U izvještaju Snežane Mijušković, zamjenice Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, se navodi da učenica ranije nije imala problema u školi, a primjedbe roditelja na rad nastavnice pojavile su se tek u martu 2025.
“Majka djeteta prvi put se obratila školi 4. marta 2025. godine primjedbama na rad nastavnice (službena zabilješka nije dostavljena Zaštitniku), te da su se u tom periodu na rad nastavnice žalili pojedini roditelji, zbog odnosa prema učenicima, ističući da upućuje neprimjerene komentare djeci, opominje ih što nose krst ili brojanice te ne ocjenjuje realno, nakon čega je obavljen razgovor sa nastavnicom (službena zabilješka od 14.3.2025. godine). Takođe zapaža se da je bilo i roditelja koji su ukazivali da nastavnica profesionalno obavlja svoj posao”, navodi se u izvještaju Mijušković.
Majka u prituži tvrdi da se nastavnica grubo i agresivno ponaša prema učenicima, ponižava djecu na nacionalnoj i vjerskoj osnovi.
“Od početka školske godine neprimjereno i grubo nastupa prema učenicima, prilikom greške djeteta upućuje mu neprimjerene riječi „ti si nevaspitano, problematično i nepismeno dijete… imaš probleme u glavi…roditelji ne brinu o tebi…imaš probleme u porodici i zato se tako ponašaš“ i slično, a često djecu naziva uličarima. Vrijeđa djecu na nacionalnoj osnovi, pa ako vidi kod djeteta brojanicu ili krst, povisuje ton i traži da to skinu jer će u suprotnosti baciti u smeće. Nije se lijepo ponijela prema dječaku koji je nosio ranac sa simbolima FK Partizan, poručujići mu da treba da navija za crnogorski klub Budućnost. Djetetu koje je rođeno u Beogradu precrtava riječi koje napiše na ekavici, a ako neko od djece saopšti da govori srpski jezik, ona povišenim tonom ističe „kakav srpski?. Ismijava djecu pred cijelim razredom pokazujući njihove greške pred svima i podstičući drugu djecu da se smiju”, tvrdi, između ostalog, ova majka.
Škola je preduzimala mjere, uključujući razgovore sa nastavnicom i roditeljima, hospitacije časova i saradnju sa nadležnim organima, ali situacija nije riješena i dijete je nastavilo da izostaje iz nastave.
“Iz raspoložive dokumentacije proizilazi da je škola po obraćanju podnositeljke pritužbe preduzimala radnje i mjere u cilju ispitivanja navoda roditelja, kao i razrješenja situacije (razgovori sa nastavnicom, roditeljima u prisustvu učenika, hospitacija časova, ostvarena saradnja sa drugim organima i dr.). Međutim pored svih aktivnosti, do razrješenja nije došlo i učenica nije pohađala nastavu u dužem periodu. Zaštitnik nema informacija o tome da li je učenica i pored izostanaka koje je imala, dobila zaključne ocjene i završila razred”, navodi se.
Nastavnica je odbacila navode roditelja, tvrdeći da problem dijelom proizlazi iz nerealnih očekivanja roditelja i nedovoljno pripremljenosti učenika.
“Takođe u pisanom odgovoru na žalbu pojedinih roditelja nastavnica je kategorično odbacila navode roditelja, te je navela da od početka školske godine do marta 2025. nije bilo primjedbi na roditeljskim sastancima, da je povremeno dolazilo do neprijatnih situacija (rješavanje dječjih razmirica na nedoličan način, zakazivanje fizičkih obračuna) kada je razgovarala sa djecom, ali i o tome upoznala psihološku službu i druge kolege. Jednom roditelju je ukazala na problematično ponašanje djeteta sa kojim je razgovarala, upućivala ga u psihološko pedagošku službu i pozivala roditelje na razgovor. Majka djeteta je poručila da neće slati dijete na nastavu jer ne osjeća da je bezbjedna u školi; da smatra da je do takve situacije došlo zbog toga što dio roditelja nije dolazio na redovne konsultacije i tako imao uvid u ocjene i ponašanje učenika”, navodi se u izvještaju.
Nastavnica je istakla da je škola mogla bolje posredovati u komunikaciji između roditelja i nastavnika.
Škola je, navodi Mijušković, informisala nadležne organe, uključujući Upravu škole, Zaštitnika i Ministarstvo prosvjete, o neredovnom pohađanju nastave, ali nije podnijela prijavu inspekciji, što je zakonska obaveza prema članu 36/1 Zakona o osnovnom obrazovanju i vaspitanju.
Prosvjetna inspekcija i Zavod za školstvo obavljali su nadzor, a Zavod je dao preporuke za poboljšanje komunikacije između nastavnika, učenika i roditelja.
“Zaštitnik na osnovu raspoloživih podataka nije mogao sa sigurnošću utvriditi da li su tačni navodi iz pritužbe koji se odnose na neprofesionalno postupanje nastavnice. Međutim činjenica da je žalbu koja je upućena Ministarstvu prosvjete nauke i inovacija od 14.marta 2025. godine, potpisalo osam roditelja učenika ovog odjeljenja, iziskuje pažljivu procjenu situacije kako bi se utvrdile činjenice i riješila situacija i otklonile sumnje ili nedoumice, naročito kod činjenice da su navodi roditelja i nastavnice bili u potpunosti suprotni”, ukazuje Mijušković.
Zaštitnik nije, niti za to ima nadležnost, ulazio u pravilnost odnosno objektivnost ocjenjivanja djece, jer je isto u nadležnosti nastavnika i može biti podložno provjeri.
“Mišljenja smo da je zbog problema u komunikaciji na relaciji roditelj – razredni starješina, u cjelokupnu situaciju trebala biti sprovedena i medijacija kako bi se pokušalo poboljašti komunikaciju sa roditeljima. Ovo je bilo nužno, jer otežavajuća okolnost roditelju koji je iznio primjedbe je što je riječ o razrednom starješini djeteta, kojem po prirodi stvari učenik odnosno roditelj treba prvo da se obrati kada nastane neki problem”, dodaje Mijušković.
Zaštitnik je naglasio da dio odgovornosti leži i na roditeljima, koji su dužni omogućiti djetetu ostvarivanje osnovnog obrazovanja.
Izvor: CdM
