Ustavni sud juče je, na predlog sudija izvjestilaca, donio odluke o prioritetnom razmatranju inicijative za ocjenu ustavnosti ukaza o raspuštanju Skupštine i izmjena Zakona o predsjedniku, saopšteno je “Vijestima”.
”Ustavni sud Crne Gore, na sjednici od 24. marta 2023. godine, na predlog sudija izvjestilaca, donio je odluke o prioritetnom razmatranju predmeta… inicijativa za ocjenu ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore i predlog za ocjenu ustavnosti ukaza o raspuštanju Skupštine”, navodi se u odgovoru Ustavnog suda.
Utvrđivanje ustavnosti ukaza tražila je parlamentarna većina, koja smatra da šef države Milo Đukanović nije imao osnova da raspušta Skupštinu.
Da li je izmijenjeni Zakon o predsjedniku u skladu sa Ustavom tražio je da se provjeri Đukanovićev savjetnik za ustavna i pravna pitanja Boris Bastijančić, kao i nevladina organizacija Centar za demokratsku tranziciju.
U inicijativi Bastijančića, koju su “Vijesti” dobile iz kabineta predsjednika na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, navodi se da je “Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore očit i udžbenički primjer “zakonskog neprava’’, nastao spletom najizazovnijih pravno-političkih okolnosti”.
Dodaje se da je taj propis “kabasto strano tijelo’’ zaglavljeno u crnogorskom pravnom sistemu, koje je neophodno što prije odgovarajućom demokratskom procedurom precizno odstraniti na dobrobit društvene zajednice i njene dominantno evropske orijentacije.
Đukanovićev savjetnik je takođe naveo da se “pravnim aktom niže pravne snage derogira Ustav Crne Gore, najviši pisani, formalni pravni akt države”.
Izmjenama Zakona opredsjedniku, za koji je glasala parlamentarna većina, stvoreni su uslovi da Skupština predloži mandatara ako to u ustavnim rokovima ne učini predsjednik države. Predlaganje mandatara za sastav vlade propisano je Ustavom.
”Ovakav zakon potkopao je ustavnost i zakonitost, te pravnu sigurnost u političkom i pravnom sistemu države… Stvorene su očito nedemokratske pretpostavke za uništavanje ustavnog dobra kakvo je princip podjele vlasti zasnovan na ravnoteži i međusobnoj kontroli, a ne na uzurpaciji jednog dijela izvršne vlasti čiji je nosilac predsjednik Crne Gore i to od strane Skupštine Crne Gore kao najvišeg doma državnih legislativnih aktivnosti, čemu se, inače, u konačnom pristupilo predmetnim zakonskim inženjeringom”, navodi se u inicijativi Bastijančića US.
