U toku je sjednica Odbora za antikorupciju Skupštine, na kojoj je organizovan okrugli sto „Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju korupcije“.
Goran Đurović ispred Media centra kazao je da je pitanje političkog izbora kakvu hoćemo da imaju Agenciju.
„Hoćete li samostalnu ili ćete da ipak političke partije u Skupštini vrše određeni izvještaj“, kazao je Đurović.
„Smatram da ima mnogo korisnih pojašnjenja koje je radna grupa tretirala i koji su za pohvalu. Ono što mi nije jasno komunikacija između Skupštine i Vlade teče, jer je ministar rekao da i oni prave svoju radnu grupu, pa nije mi jasno da li je u planu rada vlade da predviđeno da će se raditi poseban zakon o zviždačima, kao što je to najavio predsjedavajući. Čudan je nedostatak sinhronizacije u izmjeni propisa koji je morao da bude prvih pola godine dana 42. vlade promijenjen“, kazao je Đurović i pozdravio članove Odbora što su, kako kaže, uradili nešto što nije htjela ni 42. ni 43. vlada.
Osvrnuo se na član 7 Zakona koji je pomenuo ministar Miljanić, kazavši da otpremnine nisu koruptivna vlada.
„Ako hoćete sistemski da se riješi problem onda je bitno da pitate ministre i predsjednika vlade zašto nema Zakona o javnim preduzećima i ustanovama. O tome se priča deset, 15 godina, to niko ne dira, ni 42. ni 43. vlada. Razumijem da fali znanja ali razmislite o tome. Razumijem namjeru da se automatski riješi neko pitanje, ali da ne narušavamo sistem“, kazao je Đurović.
Poslanik Nikola Bajčetić i član Odbora kazao je da je činjenica da nije uspostavljena neka saradnja između članova Odbora i zaposlenih u ASK-u, te da je logično da nakon skoro deset godina ovaj Zakon doživi određene izmjene.
„Imali smo velike poteškoće od menadženta ASK-a. Moje kritike su upućene upravo na Savjet agencije. Izmjenama i dopunima ovog zakona želimo da doprinesemo reformama same Agencije kako bi ona ubuduće radila mnogo bolje i korisnije i služila interesima građana i države Crne Gore“, kazao je Bajčetić.
Naveo je primjer da direktor jednog lokalnog preduzeća ne želi da vrati zaposlenog koji je dobio pravosudne instance, navodeći da se takvi problemi moraju rješavati kako se slične stvare ne bi više dešavale.
Miljanić: Pojedine funkcionere građani zvali „komšija“, jer u svakoj zgradi u gradu ima stan
Ministar bez portfelja Zoran Miljanić kazao je da ako ćemo se u nečemu složiti svi zajendno to je da Zakon o sprječavanju korupcije treba mijenjati.
„Dugi niz godina smo od EK bili kritikovani da nismo imali mjerljive rezultate u borbi protiv korupcije. Čini mi se da se u prethodnih par godina to promijenilo, i dobili smo određene pohvale kad je riječ o borbi protiv korupcije. Najlakše je sve kritikovati a ne raditi ništa. Ovo je dokument koji pokazuje ozbiljnost i Skupštine i radne grupe i NVO sektora koji su zajedno napravili dokument koji je po meni, pozitivan, jer mnoge stvari koje do sada nisu bile uključene u sprječavanje korupcije su sada prepoznate. Negdje nas i praksa tjera da nešto što treba usklađivati duže vremena, vrijeme nas pretiče, pa moramo djelovati u skladu sa vremenom i trendovima i rezultatima. Borba protiv korupcije i nosioci korupcije nas ne čekaju nego idu naprijed i ako se mi ne postaramo da to sve ograničimo i kroz Zakone uspostavimo kaskaćemo daleko iza njih“, kazao je Miljanić, navodeći da su članovi Zakona odrađeni vrlo studiozno.
Osvrnuo se na član 7, koji se odnosi na tzv. otpremnine, navodeći da je taj član nanio mnogo štete Crnoj Gori.
„Ako bi sve te štete izračunali došli bi do jedne cifre kojom bi se mogla izgraditi bolnica ili škola. Imaju u vidu sve što se dešavalo ranije ispred naših očiju, a što nismo mogli da djelujemo, sjećam se kako su nam ruke bile vezane i kako je bilo teško djelovati u izmjenama zakona“, kazao je on i dodao:
„Državni funkcioneri koji su bili nosioci funkcije u prethodnom periodu nisu baš bili bez mozga pa da svu svoju imovinu uknjiže na sebe, ili na svoju djecu koja žive u zajedničkom domaćinstvu. Imali smo slučaj da su pojedine funkcionere građani zvali komšija. Šta to znači – da u svakoj zgradi u gradu ima stan. Da li će on prijaviti sve te stanove kroz papire, svjesni smo da neće. E pa ajmo da nađemo načine i moduse i da ASK-u damo u ruke da ona odradi svoj posao na način kako bi to trebalo“, kazao je Miljanić i pozdravio rad radne grupe Odbora.
Medenica: Odgovorna lica u postupku javnih nabavki u većini slučajeva imaju obavezu da sprovode izvještaje ASK-u
Miloš Medenica ispred Ministarstva finansija poručio je da nijesu protiv bilo kojeg predloga Nacrta i finalnog ishoda, ali da osjećaju potrebu da žele da ukažu da se članom 3 stavom 1 koji se odnosi da se „status javnog funkcionera dodjeljuje članovima komisija koji sprovode postupke javnih nabavki“, na širinu broja ljudi koji će biti dužni da sprovode izvještaj o imovini.
Kazao je i da ukazuju na činjenicu da odgovorna lica u postupku javnih nabavki u ogromnoj većini slučajeva su javni funkcioneri, odnosno imaju obavezu da sprovode izvještaje ASK-u.
„Po planovima javnih nabavki koje se rade na godišnjem nivou, ti iznosi prelaze preko 100.000 eura i naša intencija je da ukažemo da će obuhvatiti ogroman broj ljudi koji nisu funkcioneri već zaposleni u datim institucijama – činovnici, namještenici i sl“, kazao je on.
Bojović je kazao da su djeca pojedinih javnih funkcionera „preko noći i bez dana radnog staža“ postali milioneri i veliki biznismeni, te da je logično da se Agencija uključi u ispitivanje porijekla te imovine.
Ministar pravde u tehničkom mandatu Marko Kovač kazao je da je u toku javni poziv za prijavu kandidata iz NVO sektora, te da su u saradnji sa Savjetom Evrope uradili dvije analize koje su dostavljene Odboru, te da je svima isti cilj a to je da se pronađu adekvatna rješenja koja će ovaj zakonski tekst učiniti što kvalitetnijim i boljim.
„Ono što predstavlja kvalitet ovog Zakona i njenu suštinu jeste jačanje uloge Agencije posebno njene funkcije u otkrivanju i procesuiranju korupcije, što do sada nije bio slučaj. U tom dijelu bih pohvalio novo rješenje koja omogućava Agenciji da pokreće postupak ukoliko dođe do saznanja da je stil život javnog funkcionera značajno raskošniji. Takođe, pohvalio bih i uvođenje aktivnosti a to su utvrđivanje postojanja sukoba interesa u vršenju javne funkcije oblastima prostornog planiranja i urbanizma, posebno u oblastima dodjele koncesije koje postaju plodno tlo za pojavu korupcije“, kazao je Kovač i osvrnuo se na konkretna rješenja koja je neophodna revidirati i urediti kako bi Zakon imao punu funkcionalnost.
On je kazao da je potrebno uvesti dozu etike i etičnosti, te da se svi ljudi koji se nalaze na javnim funkcijama apriori ne definišu kao neko ko je sklon korupciji, već da se ta dimenzije etike uvede u politiku.
Poručio da određenim izmjenama Zakona treba detaljno prići, kako se ne bi zadiralo u osnovna ljudska prava i slobode.
Naglasio je da Nacrt zakona ide u dobrom pravcu, poručivši da se nada će doći do održivih rješenja koje će moći primijeniti u praksi kako bi se postigao cilj „kojem svi težimo“.
Kovač je naveo primjer fiktivnih razvoda brakova, navodeći da o tome treba takođe posebno razmisliti.
Bojović: Bez saglasnosti nadležnih institucija nije moguće sprovesti efikasnu borbu protiv korupcije
On je kazao da bez saglasnosti nadležnih institucija nije moguće sprovesti efikasnu borbu protiv korupcije, te da mora postojati međusobno usklađivanje, sporazumijevanje i međusobna kontrola što podrazumijeva osnovne principe parlamentarne demokratije.
Član Odbora za antikorupciju i predsjedavajući sjednicom Dragan Bojović, kazao je da su pristigle određene sugestije na mail adresu Odbora, i to od Agencije za sprječavanje korupcije, Centralne banke, Uprave prihoda i carina, Centra za građansko obrazovanje…
Izvor: Dnevno
