U toku je peta sjednica Drugog redovnog jesenjeg zasijedanja Skupštine u 2024. godini. Poslanici će ponovno glasati o Zakonu o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima koji je predsjednik države Jakov Milatović vratio Skupštini.
Poslanik DPS-a Ivan Vuković javio se za riječ, istakavši da je inspirisan pitanjem Kneževića „da li smo pobijedili u Drugom svjetskom ratu“. Vuković je kazao da su neki koalicioni partneri Kneževića „izgubili 1945. i neskriveno govore o tome“.
„Budimir Aleksić predlagao je podizanje spomenika Pavla Đurišiću u centru Berana. Đurišića Crna Gora pamti po masovnim zločinama u periodu Drugog svjetskog rata. Đurišića je lično odlikovao Adolf Hitler“, kazao je Vuković.
Knežević mu je odgovorio da nikada ne bi trebao da ustane u ovom parlamentu, sve dok „ne vidimo pravosudni epilog zloupotrebe pozicije gradonačelnika Podgorice“.
„Davali ste instrukcije Vesni Medenici kako da uhvatite ‘glibavog Vanju Đurišića’“, rekao je Knežević i dodao mu da prati prošlost sopstvene partije jer onda sigurno nećet ustati.
Poslanik DNP-a Milan Knežević pitao je potpredsjednika Vlade Ervina Ibrahimovića „da li mu znače imena Rajka Krivokapića, Marinka Jovanovića, Dragutina Lalatovića i Ekrema Bajrovića“.
„Kad smo već kod restriktivnih mjera koje mi treba da sprovedemo da vas pitam da li restriktivne mjere koje sprovode prištinske vlasti nad crnogorskim vojnicima i nad nevino utamničenim Bajrovićem podrazumijevaju reakciju MVP i Vaš angažman jer se ovi ljudi nalaze u zatvoru samo zato što smatraju da je Kosovo srce Srbije. Ovi ljudi, ako su već birali gdje da ih utamniče, nijesu mogli naći ljepše mjesto nego pored ćivota svetoga kralja Stefana Dečanskog na veliki crkveni praznik i treba svi da znaju da najmanje 70% ili 75% građana Crne Gore dijeli njihove stavove. To znači da i ja dijelim njihove stavove“, rekao je Knežević.
Upitao je da li bi Crna Gora uhapsila premijera Izraeala Benjamina Netanjahua ako dođe u Crnu Goru.
Ministar Ervin Ibrahimović je kazao Kneževiću da prije ili kasnije mora da se pomiri sa tim da je Kosovo nezavisna država.
„Ne mogu dijeliti ljude kako se zovu. Vjerujem da će naći svoju pravdu i da će državni organi Kosova će profesionalno odnositi prema našim državljanima“, kazao je on.
Poslanici su ponovno izglasali Zakon o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima koji je predsjednik države Jakov Milatović vratio Skupštini.
Glasalo je 46 poslanika, svi su bili za, nije bilo protiv ni uzdržanih.
Ministar Ervin Ibrahimović kazao je da će usvajanje novog zakona imati višestruke pozitivne posljedice u više oblasti.
Poslanici odbili Predlog rezolucije o genocidu u Šahovićima
Za Predlog rezolucije o genocidu u Šahovićima glasalo je 60 poslanika – 24 za, 16 protiv, 20 uzdržanih, što znači da nije usvojen ovaj Predlog.
Poslanik DPS-a Abaz Dizdarević kazao je da kao u slučaju Velike i Pive, neće ni danas sporiti potrebu da se javnost detaljnije upozna sa „dugo skrivanom stranom istorije“ odnosno zločinom počinjenim u Šahovićima kod Bijelog Polja.
Zbog toga će, kako je kazao, poslanici DPS-a podržati ovaj prijedlog.
„Naš odnos prema ovoj rezoluciji, njenom nazivu i finalnom tekstu, saopštićemo naknadno“, kazao je on.
Poslanik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović obrazložio je predlog te partije da se na dnevni red uvrsti Predlog rezolucije o genocidu u Šahovićima.
„Ove godine se navršava 100 godina od ovog zločina sa svim elementima genocida. Ovaj zločin je počinjen u Šahovićima, sadašnjoj Vraneškoj dolini i za ovaj zločin nikada niko nije odgovarao niti bio osuđen. Ovaj zločin je počinjen za vrijeme kralja Aleksandra Karađorđevića“, rekao je Šahmanović, ističući da ne žele ovim da „upiru prst ni u jedan narod“, ali da žele neku satisfakciju za sve nevino ubijene u Šahovićima i njihove porodice.
„Da više nikada niko ne ubije ubijen zbog drugačijeg imena, vjere ili nacionalnosti. Bilo je dosta genocida, ubijanja i stradanja, a rezolucije su civilizacijski način da se suočimo sa prošlošću i da kažemo ono što treba da se kaže, a to je da takav zločin osuđemo i da smo kao društvo sazreli i da ćemo takve zločine u budućnosti sprečavati“, kazao je on.
Istakao je da su na fonu pomiriteljske politike predložili ovu rezoluciju.
Poslanik PES-a Vasilije Čarapić najavio je da će poslanici te partije biti uzdržani prilikom izjašnjavanja o ovom pitanju.
Poslanica PES-a Jelena Nedović kazala je da zbog građana koji su joj se obraćali, osjeća dužnost da kaže da će srazmjerne penzije biti povećane.
„Novca ima i za srazmjerne penzije i za 30 odsto povećanja javnim funkcionerima“, kazala je Nedović.
Na takvu konstataciju, poslanik GP URA Miloš Konatar tražio je od Nedović da pokaže dopis Vlade da će se taj zakon naći u skupštinskoj proceduri.
„Đe je i ko obavijestio Skupštinu da će se usvojiti Zakon o izmjeni Zakona o PIO?“ upitao je Konatar.
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je da ćemo „do Nove godine vidjeti da li će to biti ispoštovano od strane Vlade“.
Prihvaćen je predlog odluke poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića o izmjeni odluke o obrazovanju Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu.
„Kopredsjedavajući Odborom, poslanik Nikola Rakočević i ja smo predložili da se promijeni odluka Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu tako što će se rok za završetak izborne reforme produžiti za godinu dana i tako što će se broj članova Odbora usloviti sa novom realnoštću da imamo BS koja je dio parlamentarne većine, odnosno sa 16 članova odbora imaćemo 18“, naveo je Čarapić.
Dnevni red je dopunjen i Predlogom zakona o izmjenama i dopunama zakona Krivičnog zakonika Crne Gore.
Na dnevnom redu su Predlog zakona o restriktivnim mjerama i Predlog zakona o dopuni Zakona o unutrašnjim poslovima, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine.
Klub poslanika Bošnjačke stranke, juče je, kao dopunu Dnevnog reda sjednice Skupštine Crne Gore predložio Predlog rezolucije o genocidu u Šahovićima.
Poslanici Građanskog pokreta URA za današnju sjednicu Skupštine Crne Gore predložiće proširenje dnevnog reda sa tačkom – povećanje minimalne penzije i za korisnike srazmjernih penzija i naknada za dječije dodatke.
“Skupština Crne Gore 29. decembra 2023. godine donijela Zaključak kojim je zadužila Vladu Crne Gore da najkasnije do kraja marta 2024. godine predloži povećanje penzija i za korisnike srazmjernih penzija u Crnoj Gori, a za koje trenutno ne važi visina minimalne penzije od 450 eura i da je to nepravda koja je učinjena prema njima. Kako Spajićeva Vlada ni do danas nije ispunila obećanje, a sam Spajić je dao riječ da će od 1. januara 2025. godine minimalna penzija biti povećana i za srazmjerne penzionere, evo prilike da u Skupštini Crne Gore usvojimo izmjene zakona o PIO kojima će se definisati iznos minimalne penzije od 450 eura, tj. povećanje i za srazmjerne penzionere, i na taj način ispravimo nepravdu”, saopštio je šef Poslaničkog kluba GP URA Miloš Konatar.
Izvor: RTCG
