Bolovanja tokom ljetnjih mjeseci su u državnim vrtićima toliko učestala, da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) iniciralo kontrole.
Iz resora kojim rukovodi Anđela Jakšić-Stojanović su saopštili da su o tome upoznali Minsitarstvo zdravlja i Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
– Kako bi isti u okviru već preduzetih mjera iz svoje nadležnosti pojačali kontrolu privremene spriječenosti za rad zaposlenih u sistemu obrazovanja – saopšteno je iz MPNI.
Pored vrtića, slične kontrole će se sprovoditi i za zaposlene u ostalim obrazovnim ustanovama, kako bi se zloupotreba bolovanja svela na minimum, kazali su iz tog resora.
Istakli su da je cilj kvalitetna realizacija vaspitno-obrazovnog procesa i adekvatnog i racionalnog korišćenja budžetskih sredstava.
Zbog toga što je veliki broj vaspitača na bolovanju, grupe su prebukirane, pa se često događa da se formiraju mimo zakona.
Prema Zakonu o opštem obrazovanju i vaspitanju, broj upisane djece u vaspitnoj grupi za primarni program je: osmoro za djecu do jedne godine; 12 za djecu do dvije godine; 14 za djecu od dvije do tri godine; 10 za djecu u mješovitoj grupi do tri godine; 20 za djecu od tri do četiri godine; 24 za djecu od četiri do pet godina i 25 za djecu od pet do šest godina, te 20 za djecu u mješovitoj grupi od tri do šest godina.
Pobjedi su se i tokom redovne vrtićke godine često javljali roditelji, čija su djeca bila i u grupama od preko 35 djece.
Dodatno, u vaspitnoj grupi u kojoj su uključena djeca sa smetnjama i teškoćama u razvoju, broj djece se može smanjiti, po odobrenju Ministarstva.
A da bolovanja nijesu problem samo tokom ljetnjih mjeseci i sezone u vrtićima, već da je to ozbiljan državni i sistemski propust, svjedoči i podatak da je formirana komisija za kontrolu zloupotrebe bolovanja.
Prema riječima nekadašnjeg potrpedsjednika Vlade za zdravstvo dr Srđana Pavićevića, godinama je država, zbog teških zloupotreba bolovanja – gubila 10 miliona eura godišnje.
Dr Pavićević, koji je i predsjednik Nacionalne komisije za kontrolu privremene spriječenosti za rad, rekao je da je nakon formiranja komisije u proteklih 12 mjeseci došlo do drastičnog pada izdatih bolovanja.
On je Pobjedi, prije dvije nedjelje kazao da se previše novca trošilo na bolovanja, ukoliko se uzme u obzir broj populacije i zaposlenih.
Za prvi kvartal 2023. godine broj dana koji je potrošen na komisijska bolovanja, duža od 30 dana, iznosio 582.272. Za isti kvartal u ovoj godini je bio 168.392 dana. U drugom kvartalu 2023. godine, broj dana potrošenih na komisijska bolovanja, duža od 30 dana, iznosi 183.577, a u istom kvartalu ove godine 48.029 dana.
Komisija ispituje i analizira tipologije, uzroke, trajanje, institucije i ljekare koji su najčešće davali bolovanja, a to bi sve trebalo da bude završeno za mjesec dana. Pored ljekara, ispratiće i pacijente koji su do sada koristili ,,rupe u zakonu“, pa naizmjenično otvarali bolovanja, koja su prekidali odmorom.
Zbog nezakonito izdatog bolovanja, novčano su kažnjena dva ljekara ove godine, a postupak protiv još nekoliko je u toku.
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić je rekao da su otkrivene nepravilnosti zato što je komisija izašla na lice mjesta i pregledala pacijenta.
– Na osnovu medicinske dokumentacije, na osnovu fizikalnog pregleda pacijenta, ljekari specijalisti, stručnjaci koji su za tu određenu bolest, konstatovali su da dijagnoza ne odgovara stanju pacijenta. Vi ste dobili podatke, to su podaci koji su završeni prije mjesec ili mjesec i po dana, mi već u ovih mjesec ili mjesec i po imamo još novih slučajeva, koji su već završeni, samo očigledno nijesu objavljeni javno – rekao je Kadić.
Izvor: Pobjeda
