Venecijanska komisija preporučila je da se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku ne usvaja dok Ustavni sud ne postane u potpunosti operativan.
– Odbijanje predsjednika Crne Gore da predloži kandidata za premijera, ili da odredi onog koga je predložila skupštinska većina, nedostatak političkih konsultacija ili odbijanja da se u tome učestvuje, međusobne optužbe za neustavno ponašanje, prijetnje bojkotom parlamenta ili opozivom, odbijanje izbora sudija Ustavnog suda, sve do ishitrene zakonodavne inicijative koja se materijalizovala u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku, simptomi su nepoštovanja institucija i građana, kao i loše političke i ustavne kulture – ocijenila Venecijanska komisija u mišljenju o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku.
Dokument je večeras objavljen zvanično na sajtu Venecijanske komisije.
“Venecijanska komisija apeluje na crnogorske vlasti i političke partije da se rukovode principom lojalne saradnje državnih organa u odnosima između predsjednika i parlamenta, ali i između različitih političkih snaga u Skupštini, pozivajući na odgovornost svakog poslanika da konstruktivno učestvuje u rješavanju trenutnog ćorsokaka i donošenju potrebnih vitalnih odluka. Prvo i najbitnije, od najveće je važnosti da se brzo uspostavi punopravni Ustavni sud, prije donošenja bilo kakve značajne odluke koja može uticati na institucionalnu (ili političku) konfiguraciju”, ukazala je Venecijanska komisija.
Kako se navodi, iako Venecijanska komisija priznaje da bi Ustav imao koristi kada bi postojala dodatna regulativa o formiranju vlade, posebno da bi se spriječio zastoj, i razumije da zakon koji se razmatra predstavlja pragmatičan pokušaj da se riješi institucionalni ćorsokak, ipak “ponavlja da komplementarne odredbe koje utiču na Ustavom predviđeni sistem provjera i ravnoteže treba dodati putem ustavne revizije”.
“Venecijanska komisija žali zbog paralize Ustavnog suda, koja je rezultat nespremnosti političkih partija da pronađu konstruktivne kompromise”, piše u mišljenju.
Konstatuje se da je Ustavni sud mogao da pruži suštinske smjernice o tumačenju ustavnih dužnosti predsjednika i parlamenta.
Komisija, međutim, smatra da se aktuelna politička kriza mogla izbjeći i riješiti da su se vlasti Crne Gore rukovodile principom lojalne saradnje državnih organa.
VK ističe da u zaključku preporučuju da se predmetni amandmani ne usvajaju putem običnog zakona, pa samim tim i da se Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku ne usvaja sve dok Ustavni sud ne postane u potpunosti operativan i od njega se može tražiti da ocijeni ustavnost nakon usvajanja.
“Venecijanska komisija poziva na odgovornost državnih institucija, svakog pojedinog poslanika i svih političkih partija da konstruktivno učestvuju u rješavanju trenutnog ćorsokaka i da pronađu konstruktivne kompromise neophodne za donošenje potrebnih vitalnih odluka, uključujući posebno u vezi sa izborom sudija Ustavnog suda”, poručila je Venecijanska komisija.
