Nemanja Vešović, iz Prave Crne Gore smatra da činjenica da je u državi u blokadi 19,71 hiljada preduzeća, kao i da se broj blokiranih preduzeća povećava iz godine u godinu, predstavlja ozbiljan razlog za zabrinutost.
“Mnogi poslodavci nisu u stanju da isplate zarade svojim zasposlenim, kojima su zbog neizvršavanja obaveza prema državi i ostalim povjeriocima, blokirani računi. Najveći broj preduzeća u blokadi čine mikro i mala preduzeća kao i preduzetnici. Problemi sa kojima se susrijeću dijelom su posledica kriza koje su obuhvatile i cio svijet (Kovid19, rat u Ukraini, inflacija), a velikim dijelom i zbog toga što u Crnoj Gori nije stvoren ambijent koji bi olakšao ovim preduzećima da se razvijaju”, saopštio je Vešović.
On podsjeća da se mikro i mala preduzeća smatraju jednom od vodećih snaga ekonomskog razvoja.
“Ona stimulišu preduzetničke sposobnosti, generišu zaposlenost, doprinose izvozu i kao takva, važan su stub razvoja crnogorske ekonomije. Ova preduzeća bi trebalo opteretiti u skladu sa njihovom veličinom, dati im podsticaj kako bi se duže zadržali na tržištu i kako bi mogli da se šire i razvijaju. Preduzeća u Crnoj Gori su opterećena različitim dažbinama koje ne mogu da plate u roku, zato se često odlučuju da jedan dio svog poslovanja vode u sivoj zoni. Od veličine preduzeća i broja zaposlenih treba da zavise iznosi koje će preduzeće izdvajati za lokalne i državne naknade”, smatra Vešović.
prema njegovim riječima, ovakvim rešenjem, ne samo da bi došlo do smanjenja broja preduzeća sa blokiranim računima, već do višestruke ekonomske koristi za Crnu Goru.
“S obzirom na brojnost mikro i malih preduzeća u Crnoj Gori, očekuje se unapređenje životnog standarda cjelokupnog stanovništva, što je ujedno i cilj ekonomskih i socijalnih politika, a ne povećani broj preduzeća u blokadi. Poresko opterećenje mikro i malih preduzeća se mora smanjiti, jer preduzeća ne mogu podnijeti teret dugovanja prema državi, koja vode ka blokadi računa. Takođe, potrebno je i zakonski regulisati direktne i indirektne subvencije i stimulacije, olakšati i pojednostaviti proces dobijanja kredita, olakšati pristup EU fondovima, kao i preduzeti sve druge mjere u cilju poboljšanja poslovnog ambienta, kako bi i sama crnogorska ekonomija rasla na zdravim osnovama”, kazao je Vešović.
On dodaje da selektivnost u sprovođenju zakona, koja stvara nelojalnu konkurenciju, a koja često onemogućava profitabilno poslovanje preduzeća koja posluju u skladu sa zakonom, mora postati prošlost.
“Država može i mora u najkraćem roku pomoći da se smanji broj blokiranih preduzeća, sprovođenjem sveobuhvatne reforme poreskog zakonodavstva”, poručio je Vešović.
