Pravoslavni vjernici danas obilježavaju Veliki petak, dan velike žalosti kada je Isus Hristos stradao raspećem na krstu na Golgoti. Na Veliki petak ne služi se liturgija, ne oglašavaju se zvona na crkvama, vjernici ovaj dan provode u strogom postu i farbanju vaskršnjih jaja.
U sedmici stradanja Hristovih, Crkva se kroz bogosluženja zajedno sa vjernicima sjeća velikih događaja, koje je Isus Hristos učinio i pretrpio radi spasenja roda ljudskog. Vrhunac stradanja Hristovih je, navodi protojerej Mirčeta Šljivančanin, starješina crkve Svetog Đorđa pod Goricom, Njegovo raspeće na krstu, koje svjedoči ljubav Božju prema ljudima, a koja vrhuni ljubavlju i žrtvom Hristovom.
„Na krstu je Gospod naš Isus Hristos raširio svoje ruke i prolio svoju krv radi spasenja i blagoslova cijelog svijeta i svakog čovjeka. Upravo zbog toga što su Onoga Koji nije imao grijeha, Koji je došao iz ljubavi, Koji je pokazivao ljubav, činio dobro, pomagao i učio ljude, zbog toga što su Ga ljudi osudili, kaznili i najtežu kaznu učinili to što su Ga razapeli na krst, mi ovaj dan provodimo u strogom postu, molitvi, sjećajući se ljubavi Božje, tog dana, te žrtve koju je Gospod učinio radi nas i našeg spasenja“, kazao je za RTNK sveštenik Šljivančanin.
Stradanja Hristovih vjernici se sjećaju i u njima učestvuju kroz službe, koje se vrše u hramovima na Veliki četvrtak, kada se čita 12 jevanđelja o stradanjima Hristovim, a na Veliki petak iznosi plaštanica, ide se sa njom oko hrama, čime se u sjećanje priziva skidanje sa krsta, Hristov pogreb i sahrana, sve sa nadom na Vaskrsenje i na nedeljno jutro kada će se objaviti znaci praznika nad praznicima, Hristovog vaskrsenja.
„Šaraju se, boje vaskršnja jaja koja su jedan od simbola praznika Vaskrsenja. To je običaj, nije važno u koji dan će se bojiti jaja, važno je da za praznik Vaskrsenja Hristovog imamo, između ostalog, i išarana vaskršnja jaja da bi, i na taj način, pokazali svoju radost u slavljenju praznika nad praznicima. Za pravoslavne hrišćane najvažnije je, ipak, da učestvuju u bogosluženjima, za Vaskrs na Vaskršnjoj Liturgiji, koja se negdje služi na ponoć, negdje rano ujutru, da se vjernici pričeste, sjedine sa vaskrslim Hristom, a potom tu radost i praznovanje nastave sa kucanjem vaskršnjih jaja u svojim domovima, sa bližnjima, da dijele radost praznika međusobno“, napominje sveštenik Šljivančanin.
Običaj pripremanja i šaranja vaskršnjih jaja vezuje se za Mariju Magdalinu, učenicu Hristovu koja je rimskom caru Tiberiju dala crveno jaje, objavivši da je Hristos vaskrsao. Osim toga, dodaje sveštenik Šljivančanin, jaje je simbol života, iz njega se rađa novi život, kao što je iz Hristovog groba, iz Njegovog vaskrsenja zasijao novi život, koji je spasenje za cijeli svijet, a pogotovo za one koji u Njega vjeruju.
Izvor/foto/video: RTNK
